Vokalna distanca između slavenskih jezika Sandra Forić Vokalna distanca između slavenskih jezika Dissertation zur Erlangung des Doktorgrades an der Karl-Franzens-Universität Graz Graz, 3.3.2014. sandra_foric@yahoo.com

Sadržaj I. Uvod II. Metodologija rada III. Sociolingvistička situacija u slavenskim jezicima IV. Model korelacionala 1. Retrokorelacional 2. Intrakorelacional 3. Interkorelacional 4. Superkorelacional 5. Suprakorelacional 6. Ekstrakorelacional V. Zaključak

Uvod trajanje, intonacija, jakost, Slavenski vokali (grafemski prikaz): i, ь, e, ę, ě, a, o, ǫ, ъ, y i u Akustičke dimenzije: trajanje, intonacija, jakost, osnovna frekvencija (F0), formanti (F1, F2, F3)

Metodologija rada I. Programi WaveLab 5 Media Coder Praat Gralis-Akzentarium

II. Ispitanici: Bratislava_004sk Bratislava_002bl Graz_001k Zagreb_001uk Zagreb_001pl Graz_001de Graz_001mk Graz_001ru Graz_001sr Graz_001bs Graz_001sl

Sl.1: Evidencijska lista

III. Lista riječi Slavenski identemi   Neslavenski identemi

Slavenski toponimi

Slavenske specifične riječi

IV. Model korelacionala Retrokorelacional: razvoj slavenskih jezika od njihovog nastanka do danas Intrakorelacional: odnosi između vokala unutar jednog jezika Interkorelacional: odnosi između bliskih jezika (npr. Bs, Hr i Sr)

Suprakorelacional: odnosi između udaljenijih jezika Superkorelacional: odnos teritorijalno povezanih jezika (npr. južnoslavenskih: bosanski/bošnjački, hrvatski, srpski, makedonski, bugarski i slovenski) Ekstrakorelacional: odnosi između jezika koji ne pripadaju slavenskom području (npr. De)

Sociolingvistička situacija u slavenskim jezicima Bosanski (i/ili bošnjački), hrvatski, srpski i/ili crnogorski?

Slavenske države: službeni položaj pojedinih jezika asimetrija snažna hegemonija od strane jezika politički dominantnoga naroda

Jezik izraz nacionalnog identiteta Jezična politika simbolična funkcija

Vokalni retrokorelacional Nazali ę i ọ Sl. 2: Denazalizacija vokala

*rǫkav

Ъ, ь ZS: ъ, ь > e (Sk iznimka) JS: ista pravila ne vrijede za sve jezike unutar skupine Bg: ь > e, (ali ъ očuvan) BHS: ъ, ь > a, dok je u Mk: ъ > o, ь > e Sl: u kratkom slogu e čita se kao kratko ə IS: ъ, ь

Vokal jeri (y) Glas jat (ê)

Hrvatski vokalni intrakorelacional Trajanje Sl. 4: Trajanje nenaglašenih vokala s obzirom na tip konsonanta koji slijedi

Sl. 5: primjer jednosložnog leksema u praatu: ds 262 ms.

Tab. 1: Srednje trajanje vokala pod naglascima u Hr

Sl. 6: trajanje ku i ks u hr

Fundamentalna frekvencija Sl. 7: F0 u prednaglasnim, naglasnim i zanaglasnim samoglasnicima u Hr

Tab. 2: Formanti kod ispitanice Graz_001k

Sl. 8: vokalni formantski trapez govornice graz_001k

e<o<a>i>u ili a>o>e>i>u Jakost e<o<a>i>u ili a>o>e>i>u

Srpski vokalni intrakorelacional Trajanje Sl. 9: Trajanje kratkih i dugih naglasaka

Fundamentalna frekvencija Sl. 10: Tijek F0 u prednaglasnim, naglasnim i zanaglasnim vokalima kod srpskog govornika Graz_001sr

Sl. 11: Vokalni formantski trapez govornika Graz_001sr

Sl. 12: Primjer intenzitetske krivulje naglašenog vokala a Jakost Sl. 12: Primjer intenzitetske krivulje naglašenog vokala a u balkon kod Graz_001sr

Bosanski vokalni intrakorelacional Redukcija vokala djelomična pridj. radn. m. r. mn. govòrili Njd. pȕnica inf. pròlit   potpuna Njd. stòlca inf. gúlt Inf. mòlt Njd. saònce

Sl. 13: Krivulja F0 u prednaglasnom, naglasnom i Fundamentalna frekvencija Sl. 13: Krivulja F0 u prednaglasnom, naglasnom i zanaglsanom slogu

Sl. 14: Formanti kod govornika Graz_001bs

Sl. 15: Primjer tijeka intenzitetske krivulje kod Jakost Sl. 15: Primjer tijeka intenzitetske krivulje kod Graz_001bs

Vokalni interkorelacional Trajanje Sl. 16: Prosječno trajanje nenaglašenih samoglasnika

Sl. 17: Prosječna F0 u Bs, Hr i Sr Fundamentalna frekvencija Sl. 17: Prosječna F0 u Bs, Hr i Sr

Sl. 18: Vokalni formantski trapez Bs (zeleno), Hr (crveno) i Sr (plavo)

Sl. 19: Prosječni tijek intenzitetske krivulje Jakost Sl. 19: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u Bs, Hr i Sr

Vokalni suprakorelacional Vokalni superkorelacional Sl Vokalni suprakorelacional Vokalni superkorelacional Sl. 20: vokalni fonološki suprakorelacional a) B/H/S, sl, bg i mk: a, i, u, ə i ǝr b) bg, mk i sl: ɛ i ɔ c) bg: ɐ, ɤ i o

Fundamentalna frekvencija Sl. 21: Tijek F0 u Bg, Sl i Mk

Sl. 22: vokalni formantski trapez JS (hr – crveno, bs – zeleno, sr – plavo, mk – ružičasto, bg – sivo, sl – narančasto)

Sl. 23: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u JS Jakost Sl. 23: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u JS

Vokalni superkorelacional Sl. 24: Superkorelacional: B/H/S – bosanski, hrvatski i srpski IS – ukrajinski, bjeloruski i ruski ZS – poljski, češki, slovački

Sl. 25: Tijek F0 u figura (Ru) Fundamentalna frekcencija Sl. 25: Tijek F0 u figura (Ru)

Vokalni ekstrakorelacional Trajanje Sl. 26: Trajanje naglasaka u De

Fundamentalna frekvencija Sl. 27: F0 u De

Sl. 29: Vokalni formantski trapez B/H/S i De (Bs: zeleno, Hr: tamno crveno, Sr: plavo i De: crveno)

Jakost Sl. 30: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u Bs, Hr, Sr i De

Zaključak Tonski naglasci duži od dinamičkih Vokali u jednosložnim leksemima u svim Sl.: oko 10–20% dulje trajanje nego u dvosložnim i trosložnim

Inicijalni konsonant sloga bezvučan: porast rane konture fundamentalne frekvencije u slogu Veći utjecaj prijenosa prethodnog tona

Kontura F0 u početnom dijelu svakog sloga: povišena početna vrijednost se mijenja Finalni dijelovi F0 konture vokala: najmanje variranje pod utjecajem prijenosa tona

Pravac tona (silazni ili uzlazni) ne utječe znatno na vrijednosti prva dva formanta. Formanti u B/H/S su slični, iako se u nekim slučajevima znatno razlikuju. Vrijednost formanata varira od jezika do jezika.

Jakost naglašenih vokala u slavenskim jezicima: veća je od nenaglašenih 

Literatura Halilović 1999: Halilović, Senahid. Das Bosnische. – In: Hinrich, Uwe (Hrsg.). Handbuch der Südeuropa-Linguistik. – Wiesbaden: Harrassowitz Verlag. Hrvatska gramatika 1995: Zečević, Vesna; Peti, Mirko; Pavešić, Slavko; Malić, Dragica; Lončanić, Mijo; Barić, Eugenija; Znika, Marija. Hrvatska gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. Ivšić 1970: Ivšić, Stjepan. Slavenska poredbena gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. Jelaska 2004: Jelaska, Zrinka: Fonološki opis hrvatskoga jezika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Tošović 2008a: Tošović, Branko (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. – 846 S. . [Reihe „Slawische Sprachkorelationen“ 1].

Tošović 2008b: Tošović, Branko Tošović 2008b: Tošović, Branko. Akcenatske razlike između bosanskoga/bošnjačkoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. – In: Riječki filološki dani. – Br. 7. – Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. – S. 779–792. Tošović 2008c: Tošović, Branko. Akzentuelle Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen/Tošović Branko. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. Tošović 2008d: Tošović, Branko. Das Gralis-Akzentarium. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. Tošović 2008f: Tošović, Branko. Das Gralis-Korpus. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. – S. Neweklowsky 2002: Neweklowsky, Gerhard. Serbisch. – In: Wieser Enzyklopädie des europäischen Ostens. Bd. 10: Lexikon der Sprachen das europäischen Ostens / Herausgegeben von Miloš Okuka und Mitwirkung von Gerald Krenn. – Klagenfurt/Celovec. Unbegaun 1995: Unbegaun, Boris. Počeci književnog jezika kod Srba. – Beograd – Novi Sad: Vukova zadužbina – Orfelin.

Usikova 2003: Усикова, Р. П. Грамматика македонского литературного языка. – Москва: Муравей. Uvod u južnoslav. jezici 1986: Увод в изучаването на южнославянските езици / Георгиев, Владимир; Иванова-Мирчева, Дора; Кочев, Иван; Деянова, Мария; Стоянов, Стоян Schubert 2005: Schubert, Ludmila. Ukrainisch für Anfänger und Fortgeschrittene. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag. Wonsich 2012: Wonisch, Arno. Das Pronominalsystem des Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag.

Izvori Russian-www: http://en.wikipedia.org/wiki/Russian_language_in_Belarus Stanje: 12.12.2012. Zaprudski-www: http://www.degruyter.com/dg/viewarticle/j$002fijsl.2007.2007.issue-183$002fijsl.2007.006$002fijsl.2007.006.xml;jsessionid=61CC3C9CE82F4A669DF00EADC687EB36 Stanje: 12.12.2012. Bug_wiki-www: http://hr.wikipedia.org/wiki/Makedonsko_pitanje Stanje: 14.12.2012. Crng1-www: http://hr.wikipedia.org/wiki/Crnogorski_jezik Stanje: 14.12.2012. Nikcevic-www: http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/texts_display.php?id=132 Stanje: 14.12.2012. Arsen-www: http://postjugo.filg.uj.edu.pl/baza/texts_display.php?id=132 Stanje: 14.12.2012. Skodrova-www: http://www.b92.net/feedback/misljenja/iwpr/bugarska.php Stanje: 16.12.2012. Becki_dog-www: http://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8Dki_knji%C5%BEevni_dogovor Stanje: 16.12.2012. SlawSpeech-Korpus-www: http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Korpus/Speech-Korpus/slav_korpus.php Datum: 1. 11. 2011.

Hvala na pažnji!