Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz

Präsentation zum Thema: "Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz"—  Präsentation transkript:

1 Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz
Kroatische Sichtweisen in der ersten Hälfte des 20. Jahrhunderts – Hrvatski pogledi u prvoj polovini XX vijeka Nationale Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen – Nacionalni pogledi na odnose između bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika Sprachwissenschaftliches SE, WS 2011/12, Prof. Dr. Branko Tošović Nadine Haidenbauer

2 Inhalt Historischer Überblick Situation der Kroatischen Sprache
Unterschiedliche Sichtweisen Tomo Maretić: Hrvatski ili Srpski jezični savjetnik (1924) P. Guberina u. K. Krstić: Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika (1940) Nikola Andrić: „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (1927)

3 Historischer Überblick
bis 1918: Teil Österreich-Ungarns 1914 – 1918: 1. Weltkrieg 1917: Deklaration von Korfu 1918 – 1920: Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1920 – 1929: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1929 – 1941: Kraljevina Jugoslavija 1939 – 1941: Banovina Hrvtska

4 Kroatien in der Zeit der Österreichisch-Ungarischen Monarchie –

5 http://upload. wikimedia

6 um 1910 - Völker und Sprachen in Österreich-Ungarn – http://lazarus

7 1918 – 1941 1918 – 1920: Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
1920 – 1929: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1929 – 1941: Kraljevina Jugoslavija 1939 – 1941: Banovina Hrvtska (Teilautonomie)

8 Administrative Unterteilung in 33 Verwaltungsgebiete bis

9 1929: Kraljevina Jugoslavija
Attentat auf Stjepan Radić in der Folge Putsch durch König Alexander Karađorđević Verfassungsreform → Umbenennung in Kraljevina Jugoslavija Verwaltungsreform → 9 Banschaften 6 mehrheitlich serbisch 2 mehrheitlich kroatisch

10 Situation der Kroatischen Sprache (1. H. 20. Jh.)
Kroatische Vukovci Standard auf ijekavisch-neuštokavischer Grundlage phonetische Orthographie Normierungsprozesse – Ende d. 19. Jh. u. Anfang 20. Jh. Kroatische Schriftsteller vs. Philologen vorgeschriebene Norm vs. Gebrauchsnorm

11

12

13 Schriftsteller vs. Philologen
vorgeschriebene Norm Vereinheitlichung Sprachpurismus Gebrauchsnorm dreidialektale Tradition čakavisch kaijkavisch ikavisch-štokavisch offen für lexikalische Vielfalt Linie der Zagreber philologischen Schule

14 N. Andrić – Branič jezika Hrvatskoga (1911)
Kroatisch im Rahmen des neuen ijekavisch-štokavischen Standards “Hrvatski je jezik tako lijep i bujan, da se njime može izreći sve, čim ti duša zadršće. On je sjajan, vatren i duševan“

15

16 Tomislav Maretić – Hrvatski ili Srpski jezični savjetnik (1924)
Ratschläge → ijekavisch Einleitung → ekavisch „Barbarismen“ u. Abweichungen von der Sprachnorm „nisu u narodnom našem jeziku“ „[se] ne slažu s duhom našega jezika“ v. a. Kajkavismen („Dialektismen u. Provinzialismen“) u. Neologismen

17 Tomislav Maretić ( )

18 Tomislav Maretić – Hrvatski ili Srpski jezični savjetnik (1924)
„Možda će se kojemu čitatelju činiti preterano što ja najveći deo kajkavskih reči izgonim iz književnoga jezika“ „svatko vrlo lako uviđa, da bi takve reči književnome jedinstvu Hrvata i Srba vrlo smetale, jer ih Srbi ne bi hteli primiti“

19 Tomislav Maretić – Hrvatski ili Srpski jezični savjetnik (1924)
Kritik an Wörtern, die schon lange verwendet wurden: z.B. glazba, isusovac, redarstvo, knjižnica, povijest, proračun, slovnica, tvornica, tvrtka, učionica

20 Situation des Kroatischen 1. H. 20. Jh.
stärkerer Druck der Vucovci und der Regierung 1929: Orthografie von Broz und Boranić wird ersetzt durch Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i stručne škole Kommission für die Einheitlichkeit der Terminologie in den Mittelschulen 1930: Boranić → „5. Auflage“ seiner Orthografie „prerađen prema propisima Ministarstva prosvjete“

21 „upotrebljava [se] jedan pravopis, zasnovan na velikoj jezičnoj i pravopisnoj reformi Vuka Karadžića“ „u interesu ujednačenja nastave“

22 Widerstand gegen die neue Sprachnorm
vermehrte Erforschung des Kajkavischen z.B. Stjepan Ivsić: „Jezik Hrvata kajkavaca“ (1936) Wiederbelebung čakavischer u. kajkavischer Dialektdichtung Antologija čakavske lirike (1930) Wissenschaft: Arbeiten zur linguistischen Situation in der Zeitschrift Hrvatski jezik P. Guberina u. K. Krstić: „Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika“ (1940)

23 "Zašto se događaju sve te promjene u jezicima, koji su u svome početku sačinjavali jedinstvo?“

24 "Zato, jer je materijalni i duhovni život različit kod različitih naroda;
jer povijesni razvitak, geografski položaj, socijalni život, generacije i vrijeme ostavljaju svoje čvrste tragove u vanjskom nosiocu tih činjenica: jeziku. "

25 "Vječni pratilac života, jezik, ide stopu u stopu s narodom: naklonosti i mržnje odrazuje se u jeziku, pa mu narodne cjeline daju neizbrisiv pečat..."

26 "Kad se te opće lingvističke činjenice primijene na jezik, kojim govore dva različita naroda, kao što su Hrvati i Srbi, onda se problem razlika između dva književna jezika pokazuje u posebnom svjetlu."

27 "Prije svega bezuvjetno se ruši načelo povijesnoga razvoja jezika kao polazna točka za postojanje nekog književnog jezika.“

28 Tomislav Maretić (1854 - 1938) Philologe, Lexikograf, Übersetzer
Philologische Arbeiten – Volksepik und Literaturgeschichte 1915 – 1918: Präsident der JAZU Slawistik Zagreb Leiter der Klasse für Historische Sprachwissenschaft

29 Tomislav Maretić ( ) Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1907) Hrvatski ili Srpski jezični svjetnik (1924)

30

31

32

33 Nikola Andrić Philologe, Schriftsteller, Redakteur, Herausgeber, Übersetzer studierte Slawistik und Romanistik in Wien „Branič jezika hrvatskoga“ (1911) „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (1927)

34 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Bilo je nekada vrijeme – prije četrdeset-pedeset godina – kad su Beograđani prstom ukazivali na zagrebačke novinare i podsmijevali se nekim njihovim sintaktičnim osebinama i leksičkim novinama. Imali su i pravo.“

35 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Gdje god čovjek osjeti, da mu se uvlači trn pod nokat, treba da ga za vremena iščupa, jer će mu se inače prst zagnojiti i nokat otpasti."

36 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Iza apsolutističkog Bachovog perioda, [...] zavukla nam se i u novinarski jezik građa, koja je, doduše, mogla biti pravilna prama duhu stranih slavenskih jezika, ali nije bila prijatna našemu uhu."

37 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Imali smo tek da stvorimo novinarski jezik, a nismo imali dovoljno snage, a – recimo otvoreno – ni znanja, kako da se s uspjehom odbranimo od bujice strane frazeologije, koja je navaljivala na nas sa svih strana.“

38 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Vinko Pacel je još godine u "Nevenu" napisao Riječi za svakojako rodbinstvo u našem jeziku, jer je opazio, da su se u štampanim člancima i knjigama počeli brkati razni rodbinski nazivi."

39 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Njihovi filolozi imali su, u prvom redu, da se bore proti turcizima i ostatcima crkvenoga jezika, u kojima su se davili i kojih se do danas nisu mogli sasvim otresti."

40 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Tako se izgradio čitav Babilonski toranj – bez kritičnosti i bez znalačkog obuzdavanja."

41 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Neke kovanice i pozajmice , koje smo mi prije pedeset godina uzeli u jezik i sretno ih iz njega izgurali (jer su im se i Beograđani podrugivali) – danas oni, bez ikakvog sustezanja, uvode u svoj novinarski i književni jezik."

42 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Zagrebačke nove riječi, koje su naši pisci primali naročito iz češkog i ruskog jezika, bile su Beograđanima neobične, pa su se o njih spoticali. Takve su (češke) riječi bile: čašopis – vlak – opetovati – veleban – dostatan – tlak – objam – stroj – sustav – prvotan – pojam – prednost – glazba – stanovište – dotičan – geslo – ludžba (kemija) i t. d."

43 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Pa ruske: učtrb – pobornik – kist – neophodan – ustanoviti – svemir – gromada – točan – točka – umjestan – uslov – nebosklon – obnarodovati – odnosan – opredijeliti – otmjen – pobjedonosan – ratoboran – pobočni – popričte – prisutan – privrđen – prvobitni i t. d."

44 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"U Beogradu se danas uvelike primaju ruske riječi, dok neke češke, [...] odbijaju od sebe kao da će se njima zaraziti. Radije će primiti čistu njemačku ili francusku riječ nego češku, koju smo mi uzeli pod svoje, pa držim, da bi Beograđanin prije pregrizao jezik, nego uzeo u usta ili pod pero, na primjer, riječ glazba."

45 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Za njih će to ostati muzika, makar se zbog nje i književno naše ujedinjenje moralo razbiti. U tom pogledu ostaju oni tvrdoglavi i nepopustljivi."

46 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Od novih beogradskih riječi, koje (osim čistih 'slavenosrpskih') nikako ne smijemo primiti, bile bi: provjeriti – sprovesti (zakon) – smjena – riješen (biti za što) posmatrati – proizvoljan – poručiti (mjesto: naručiti) upražnjavati – ispoljavati – podstrekavati – podvući uvjerenje

47 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Od novih beogradskih riječi, koje (osim čistih 'slavenosrpskih') nikako ne smijemo primiti, bile bi: sredina (milieu) – osustvo – bjegstvo – nakazna upotreba predloga po – sljedovati – isleđenje – prinadležnost jednovremeno – raniji (u značenju pređašnji) – odstojanje i podbaciti (kukuruz je jesenas podbacio)."

48 „Koje nam beogradske riječi ne trebaju" (N. Andrić, 1927)
"Ali kad njemačko odbacivanje rodi još i našim podbacivanjem, onda je jedna – bastardna kuja oštenila još gorega bastarda, kojim se nitko ne može pohvaliti, a najmanje ga ponuditi svome bratu ili susjedu."

49 Wörterbücher Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU (1880 – 1976) Ivan Brož i Franjo Iveković Rječnik hrvatskoga jezika. (1901)

50

51 Grammatiken Tomo Maretić Mirko Divković
Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. (1899, 1931) Mirko Divković Oblici i sintaksa hrvatskoga jezika za srednje škole. (1903, 1908) Josip Florschütz Gramatika hrvatskog jezika za ženski licej, preparandije i više pučke škole. (1905, 1907, 1916) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika (1921, 1940)

52 Orthografien (1) Ivan Broz Dragutin Boranić
Hrvatski pravopis Dra. Ivana Broza (priredio Dragutin Boranić). (1904, , 1915) Dragutin Boranić Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. (1921, 1923, 1926, 1928, Pravopis hrvatskosrpskoga jezika. (1934, 1937) Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. (1940, 1941, 1947, 1951)

53 Orthografien (2) Franjo Cipra - Petar Guberina - Kruno Krstić
Hrvatski pravopis. (1941) zabranjen; pretisak: ArTresor naklada, Zagreb, 1998.)

54 Quellenverzeichnis Andrić, N. (1927): „Koje nam beogradske riječi ne trebaju“. In: Samardžija, M. (Ed.): Jezikoslovne rasprave i članci. Zagreb (2001): Matica Hrvatska. S Moguš, M. (2001): Geschichte der kroatischen Literatursprache. Zagreb: Nakladni Zavod Globus. S Okuka, M. (1998): Eine Sprache – viele Erben. Klagenfurt u.a.: Wieser.

55 Quellenverzeichnis [Stand: ] [Stand: ] [Stand: ] [Stand: ] [Stand: ] [Stand: ] [Stand: ]

56 Illustrationen [Stand: ] [Stand: ] 1929_f.jpg [Stand: ]