ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA

1.OPĆENITO pokreće tužitelj Individualna pravna zaštita Kolektivna pravna zaštita pokreće tužitelj radi zaštite individualnih interesa (povrijeđenih ili ugroženih subjektivnih građanskih prava) konkretna pravna zaštita odluka djeluje u pravilu inter partes pokreće udruga ili predstavnik grupe tužitelja radi zaštite grupnih kolektivnih interesa apstraktna pravna zaštita proširene subjektivne granice pravomoćnosti

2. ZAŠTO? Prevladati slabosti individualne pravne zaštite Ekonomska racionalnost – korist koju stranka očekuje veća od troškova postupka Težina povrede – veći broj slučajeva u kojima postoji manja povreda; objektivno povrijeđeni postupak ne pokreće jer se ne isplati - povreditelj nastavlja s takvim ponašanjem Informiranost članovi grupe (kolektiva) nisu upoznati s važnim informacijama; nisu sposobni samostalno štititi svoje interese

3. VRSTE KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE 1. Actio popularis 2. Grupna tužba (Gruppenklage) 3. Skupna tužba (Sammelklage) 4. Udružna tužba (Verbandsklage) 5. Model postupak (Musterverfahren)

4. ACTIO POPULARIS Najstariji oblik kolektivne pravne zaštite Kada je deliktom povrijeđen javni interes “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija opasnost njemu ili drugome, kao i da se uzdrži od djelatnosti iz koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. “ (čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima) preventivna restitucijska – samo za osobu koja je pretrpjela konkretnu štetu ekološka tužba

5. GRUPNA TUŽBA tužbu podnosi jedna ili više osoba u ime svih koji su pretrpjeli istu povredu najpoznatija – američki class action 17. st. Engleska - Bill of Peace - omogućavala više tužitelja rješavaju pitanje zajedničko svima u parnici pred Kancelarovim sudom (Court of Chancery); svi morali biti fizički prisutni representative plaintiffs - slučaj prezentira stranka koju sud imenuje kao predstavnika tužitelja kompenzacijska (50% svih class action postupaka kojima se traži naknada štete) Opt-out (SAD) – nije potrebna nikakva aktivna radnja da bi se postalo članom grupe Opt-in ( Španjolska, Švedska) – potrebna prijava za sudjelovanje u postupku

6. SKUPNA TUŽBA Udruga zahtjeve oštećenika kumulira radi zajedničkog utuženja- koncentracija postupka pred jednim sucem Kompenzacijska Vereien für Konsumenteninformation (VKI) „Sammelklage österreicherische Prägung“ ne zasnova se na principu reprezentacije ugovor o financiranju

8. UDRUŽNA TUŽBA Podnosi ovlašteno tijelo – u pravilu udruga preventivna – sprječava nedopušteno ponašanje pro futuro represivna – uklanja protupravna ponašanja kojima se povređuju interesi grupe apstraktna i posredna pravna zaštita – štiti kolektivne interese zajedničke nekoj grupi neovisno o tome je li do povrede subjektivnog građanskog prava došlo

9. MODEL POSTUPAK Verfahren nach Kapitalanleger-Musterverfahrensgesetz (KapMuG) 2004. 15 000 tužitelja tužilo Deutsche Telekom kompenzacijska pravna zaštita; štite se prava pojedinca koji su povrijeđeni istom radnjom tuženika Podnose samostalno tužbu Registriraju se u “Klageregister” OLG određuje model tužitelja, odnosno provodi model postupak Odluka će imati prejudicijelni značaj u svim drugim postupcima koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi

10. PRAVNI IZVORI KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ 1. Zakon o zaštiti potrošača (NN 143/14) čl. 106.-122. 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) – čl. 24. 3. Zakon o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) – čl. 502.a -502.h

10. 1. Zakon o zaštiti potrošača ZZP 2003 – prvi put u Hrvatskoj propisana mogućnost udružne tužbe ZZP 2007 – odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti do ulaska Hrvatske u EU Je li nužno vezivati primjenu udružnu tužbu uz EU? Od 2008. bila je moguća primjena kolektivne pravne zaštite u ZSD Je li to značilo da smo kolektivna pravnu zaštitu potrošača mogli zatražiti ako su potrošači bili diskriminirani?

Novela ZZP 09 ovlaštena osoba treba pisano upozoriti trgovca da će ako ne prekine s nedopuštenim ponašanjem pokrenuti postupak radi kolektivne pravne zaštite jasno određuje aktivnu legitimaciju za podnošenje udružne tužbe ne odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti uz stupanje Hrvatske u EU određuje sudsku nadležnost propisuje djelovanje odluke prema trećima

Aktivna legitimacija – ovlaštene osobe određene Uredbom Vlade Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske Pasivna legitimacija - trgovac Nadležan sud – trgovački sud Zahtjev deklaratorno-kondemnatoran 1.utvrdi čin povrede propisa 2. naredi prekid poduzimanja štetnih radnji i eventualno otklanjanje štetnih posljedica 3. zabrana poduzimanja tih radnji ubuduće Apstraktna, kolektivna i u pravilu nekompenzacijska zaštita

Prijelazne i završne odredbe – ranije pokrenuti postupci ZZP-a 2014 odnose se na odnos prema drugim zakonima, odnosno suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.). ZZP 2014 čl. 106. sporovi ako postoji suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.). Prijelazne i završne odredbe – ranije pokrenuti postupci Uredba – rok od 60 dana

Obvezatni sadržaj odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev ili ne? Čl.114. ZZP 14 1. utvrditi povredu propisa o zaštiti potrošača 2. narediti prekid protupravnog postupanja i eventualno poduzeti mjere za otklanjanje štetnih posljedica 3. zabraniti takvo ili slično postupanje ubuduće Obrazloženje – sudska odluka mora imati sva tri elementa Čl. 502.b ZPP tužitelj može tražiti… Je li tužitelj u postupcima za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u određivanju sadržaja tužbenog zahtjeva vezan sadržajem odluke koju sud, ako usvoji tužbeni zahtjev mora donijeti ? Dva rješenja

10. 2. ODLUKA U SLUČAJU UDRUGE FRANAK Problemi vezani uz primjenu valutne klauzule koja se vezuje uz švicarski franak Odluke različitog sadržaja (individualne ili kolektivne pravne zaštite) u Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj, Poljskoj U Hrvatskoj je riječ o sporu koji je pokrenuo POTROŠAČ – Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske protiv 8 banaka Odluka donesena 4. srpnja 2013. i njome je prihvaćen tužbeni zahtjev kojim se: 1. utvrđuje da su tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju jer banke (trgovci) nisu potrošače u cijelosti informirale o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke - nastupila neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih stranaka

2. nalaže se tuženicima da prekinu s tim postupanjem i u roku od 60 dana ponude izmjenu ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu 3. zabranjuje se tuženima takvo postupanje ubuduće. Presuda nije pravomoćna Banke izjavile žalbu Problemi presude: 1. vremensko važenje ZZP-a (materijalnopravni i procesnopravni) 2. aktivna legitimacija 3. valutna klauzula – dopuštena prema čl. 22. ZOO (nisu određeni modaliteti dopuštenosti) 4. informiranost potrošača

11. BOSNA I HERCEGOVINA Kolektivna pravna zaštita (Zakon o zaštiti potrošača, Službeni glasnik BiH 181/06), čl. 98-116. Individualna pravna zaštita, tužbeni zahtjev usvojen: 1. utvrđuje ništavnim odredbe ugovora o kreditu 2. utvrđuju se ništavnim odredbe ugovora i zasnivanju hipoteke 3. nalaže se tuženiku da isplati novčani iznos na ime neosnovano naplaćene kreditne obveze Vremensko važenje – tužba podnesena 2.12. 2011., ugovor o kreditu s valutnom klauzulom zaključen 9.7. 2007. nije sporna visina rate sporno je li se ugovor mogao zaključiti uz primjenu valutne klauzule i jesu li promjene kamatne stope vršene u skladu s ugovorom Je li valutna klauzula uopće dopuštena - u to vrijeme NE

Prema čl. 395. Zakona o obveznim odnosima “Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njezino ispunjenje može se zahtijevati samo u domaćem novcu prema kursu koji je postojao u vrijeme nastanka obveze” Građani nisu bili informirani; narušen princip savjesnosti i poštenja “Radi se o kombinaciji anuitetne otplate s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom po dvije osnove - toksičan bankarski kreditni proizvod koji je planiran i smišljen.” U kojoj će mjeri ova individualna pravna zaštita utjecati na promjenu ponašanja banaka ( u slučaju pravomoćnosti)? Bi li se oni kojima ta odluka ide u prilog mogli na nju pozivati u rješavanju svojih sporova?

12. SRBIJA Odredba o kolektivnoj pravnoj zaštiti u ZPP-u ukinute odlukom Ustavnog suda (Iuz-51/2012 od 23. svibnja 2013). Preporuke Narodne banke Srbije BAN 001 i BAN 002 – izračunati iznos kamata koji je preplaćen Od 31 banke – 19 prihvatilo proporuke Pravomoćna odluka – tužiteljica s KBC bankom zaključila stambeni kredit, valutna klauzula u švicarskom franku, marža banke viša od 3,5% Viši sud u Negotinu potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu kojom je banci naloženo da isplati 1325 franka zbog neosnovano obračunate kamate izmjenom marže

13. ODNOS INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE Odnos individualne i kolektivne pravne zaštite može biti UZAJAMAN Odluka suda donesena u sporu u povodu pružanja kolektivne pravne zaštite može biti osnova za kasnija individualna potraživanja S druge strane, (presuđujuća) odluka donesena u povodu pružanja individualne pravna zaštita može prejudicijelno djelovati na kasnije odluke pripadnika određene grupe

14. ZAKLJUČAK Razvoj društva, množina pravnih odnosa u kojima se masovno povređuju prava pripadnika određene grupe zahtijevaju kolektivnu pravnu zaštitu. Ne postoji jedinstven tip pravne zaštite kolektivnih interesa - ona je odraz pravne tradicije, izabranih modela, društvenih potreba i mogućnosti. Kolektivna pravna zaštita odnosi se na potrošačke sporove, sporove u povodu diskriminacije, zaštite okoliša, tržišta kapitala Individualna i kolektivna pravna zaštita su međusobno uvjetovane – obje služe djelotvornijem sustavu pružanja pravne zaštite u pravnom sustavu.