PLANIRANJE U ZAPADNOJ EUROPI

↓ industrijalizacija se dogodila kasnije nego u Britaniji drugačiji prostorni učinak

· primarni sektor < 5% (Grčka, Španjolska i Portugal) · sekundarni sektor < 30% · uslužni sektor > 60%

izbjegnuta brza industrijalizacija zahvatila postojeće starije gradove glavni ekonomski i socijalni trendovi jednaki onim u Britaniji velike migracije poljoprivrednika (južna Italija) kontrast ruralnih područja – aglomeracija 1980-ih porast nezaposlenosti više od 8 milijuna ili 18 % između 1971. i 1981. godine 1998. godine unutar petnaest zemalja Unije iznosila je ukupno 15 milijuna (10,1%) 6 zemalja Zajednice 1960.-ih 2,1% 3,8% za 10 zemalja Europske zajednice 1970.-ih

“Plava banana” - Glavne urbane aglomeracije: London, Pariz, Bruxelles, Amsterdam, Köln, Frankfurt, München i Milano

Europska unija razvija niz mjera za pomoć regionalnom razvoju Socijalni fond (1957. Rim.ugovor) – poboljšavanje mogućnosti, zapošljavanja prekvalifikacijom, većom mobilnošću radnika i pomoći regijama koje su prolazili ekonomsku tranziciju Europska investicijska banka (1958.) - pomoć manje razvijenim regijama (Mezzogiorno 60%) Europski fond za upravljanje i garanciju u poljoprivredi Europski fond za regionalni razvoj (1975.) - <75% prosjeka BDP EU - Španjolska i Grčka

Francuska jedinstvena geografska i povijesna pozadina problema 19 st.: - bez brzog rasta populacije - nema velike industrije (sj.-belgijska granica) - rast Pariza - tradicija centralizma

nakon II. svjetskog rata : - nagli rast populacije (Pariz)- 2/3 gradsko - koncentriran u sjevernom i istočnom djelu - Ĩle-de-France - 2% teritorija - 19% stanovništva - kritična linija južno i zapadno od Le Havre- Marseilles - ruralni pejzaž stagnacije i opadanja - 55% teritorija - 37% stanovništva

1947.- “PARIZ I FRANCUSKA PUSTINJA”- Jean Francois Gravier 1946. eksperiment Jeana Monneta- ekonomsko planiranje bazirano na kombiniranoj ekonomiji gdje bi polovica invensticija bila privatna

razrađena i komplicirana organizacija ograničavanje rasta Pariza: - smanjiti stopu migracije u parišku regiju, najprije pažljivim odabirom lokacije za državna ulaganja - usmjeravanje privatnih ulaganja osiguravanjem potrebne infrastrukture - 1963. - 8 metropola ravnoteže koji bi djelovali kao centri ekonomskog razvoja za određene regije

1. fran.sjever-Lille- regeneracija područja ugljena i tekstila 2. i 3.- Nancy-Metz i Strasbourg- ind. područja 4. Lyon-Saint Etienne- ugljenokopi, Centralni masiv 5. Marseille- brzorastuće ind.područje 6. Toulouse- avio-ind. centar 7. Bordeaux 8. Nantes-St.Nazaire- centar razvoja zapada

dva problema: sve regije sadrže velike (i često rijetko naseljene) ruralne prostore koji su poprilično izvan sfere utjecaja ovih centara – nužno bi bilo razviti druge ''polove rasta'' bazirane na manjim centrima, čime bi se, s druge strane, riskiralo preveliko raspršivanje ulaganja ulaganja u metropole moraju se natjecati s ulaganjima u sam Pariz, budući da je tijekom desetljeća gradska infrastruktura glavnog grada zbog manjih ulaganja gubila na kvaliteti plan iz 1965. godine predlagao je osnivanje osam novih gradova, razvučenih po dvije paralelne osi s obe strane rijeke Seine, istočno i zapadno od Pariza: prva, 88 km duga, južno od rijeke od Meluna do Mantesa i druga, 72 km duga, sjeverno, od Meauxa do Pontoisea.

Oba stupnja planiranja imaju zajedničke ciljeve: pokušaj razbijanja koncentracije ekonomskog života u centru razvijanjem potpunog spektra ekonomskih mogućnosti te socijalnih i kulturnih ustanova novi gradovi pariške regije, od kojih su neki prvobitno planirani za populaciju do 1 milijun stanovnika trebaju imati istu ulogu kao i ''métropoles d' équilibre'' u provincijama

tijekom vremena mjere su se morale prilagođavati promijenjenim okolnostima, prije svega demografskima pad stopa nataliteta značio smanjivanje ciljane populacije pariške regije – umjesto 14 na 10-11 milijuna broj novih gradova srezan je na pet u razdoblju 1977.-1982. dosegli su više od 90 posto ukupnog rasta stanovništva u regiji Île de France, a do kraja stoljeća činili su 1/15 stanovništva regije (743 000)

U 90-im godinama vlada i regionalne vlasti počele raditi na novom 25-godišnjem planu, koji se više nije morao baviti populacijskim rastom u regiji (stagnirao je), njegovo glavno obilježje postala usmjerenost na gospodarski razvoj – potaknuti razvoj svjetske metropole ulaganjima u obrazovanje, promet i komunikacije te koristiti Île de France kao sredstvo pomoći napretku provincijskih gradova razvojem gospodarskih veza među njima (ponavljajući princip metropola ravnoteže) U središnjem (1. La Villette i St-Denis na sjeveru, 2. La Défense-Gennevilliers-Montesson na zapadu i 3. dolina gornje Seine na jugoistoku) i vanjskom prstenu (4. Roissy– aerodrom Charles de Gaulle na sjeveru i 5. Saclay-Massy na jugozapadu) aglomeracije pet velikih polova urbanog razvoja privući će koncentrirana ulaganja u vrhunska sveučilišta, bolnice i kulturne centre, a s novim gradovima bit će povezani novim autocestama i linijama javnog prijevoza Unutar i izvan aglomeracije bit će sačuvane i velike zelene površine

cilj ovakvoga plana pripremiti Pariz za natjecanje u primatu među velikim svjetskim gradovima omogućavajući jačanje gospodarstva oko usluga temeljenih na znanju tijekom devedesetih godina ponovno su se pojavila neka obilježja ranije polarizacije kompleks La Défense nastavio je rasti, postajući glavni poslovni kompleks u Parizu, čemu je prilagođena i prometna infrastruktura restrukturiranje nekadašnje industrijske zone na sjeveru (La Plaine de Saint-Denis) napredovalo je puno sporije, unatoč poticajima kao što su izgradnja novog nacionalnog stadiona i nova linija javnog prijevoza kroz unutrašnja predgrađa slična situacija je i sa Seine-Amontom u jugoistočnom uglu grada, lokacijom problematične izgradnje nove nacionalne knjižnice

Njemačka 5 istočnih “ländera” - 30% teritorija; 21% stan.; 2/3 nacionalnog prosjeka BDP, 14-20% nezaposlenost aglomeracije bazirane na gradovima s najmanje 100 000 stanovnika – polovica stanovnika problematična ruralna područja istoka razlika aglomeracija - ruralna područja - važan čimbenik geografije Njemačke

Hamburg-Bremen- Hannover-Ruhr Ruhr-Rajna-Köln- Frankfurt-Mannheim- Stuttgart-München- “Plava banana” Berlin (3,4 mil. st.) “saski trokut”- Leipzig- Halle; Chemnit-Zwickau i Dresden (1,5 mil.st.)

podjele sjever-jug, zapad-istok ekološki problemi Ruhra i Rajna-Majna indus. područja ( kemijska i metalna ind.) Federalni program za regionalni razvoj 1975. - cilj - ujednačen razvoj cijelog teritorija - administrativna odgovornost na pokrajinama (razlike u veličini područja i populacije), općine (Gemeinden) uživaju određenu financijsku autonomiju u implementaciji razvojnih mjera - poteškoće se javljaju kada administrativne granice ne odgovaraju prostornoj stvarnosti (Hamburg, zaleđe Berlina, Emsland)

Područja kojima je bila potrebna pomoć: razvojna područja razvojna središta granična zona prema DDR-u periferna područja- Emsland, sj. Schlswig- Holstein, ist. i zap. Niedersachsen, ist. Hessen, sj. Bavarska, Bavarska Šuma i Eifel - ograničena prirodna bogatstva i slabo razvijena infrastruktura – promet, financijski poticaji, privatna ulaganja (industrija) - usmjeravanje sredstava kroz europske strukturne fondove prema istočnim pokrajinama

regionalno/lokalno planiranje i dalje određeno administrativnom podjelom: Općina (Gemeinde)- 1965.-1976.-povećale površinu Savjetodavna planska udruženja- Landschaftsverbände- koordinacija na većim područjima- gradske regije Siedlungsverband Ruhrkohlenbezirk- izvršno tijelo u rurskom bazenu- raspuštena 1977. - Emscherpark-eksperimentalno urbano obnavljanje izvršeno pokrivanjem degradiranog sjevernog dijela regije

Regionalni razvoj u Italiji dinamične industrijske ekonomije sjevera ↓ stagnirajuće poljoprivredno društvo na jugu nekontroliran razvoj glavnih gradova regija ( Milano-Torino, Rim ili Napulj) MEZZOGIORNO- od 5o-ih-najveće problemsko područje EU, 20% površine; 35% stan. (20,5mil.) - prirodna osnova i povijesne okolnosti

-Fond za Mezzogiorno- 1950. potaknuta zemljišna reforma ind.razvoj- povoljni krediti i specijalni državni fondovi, porezne olakšice pa i državne udjele u privatnim tvrtkama 1 bilijun funti- 1955.-1970.

određene su 4 glavne zone (60% radnih mjesta): Caserta-Napulj-Salermo Catania-Siracusa Cagliari Bari-Brindisi-Taranto uspjeh fonda: 2427 tvornica, 305000 zaposleno (73% kapitalno intezivnim cjelinama) “katedrala u pustinji”- kontrolirane izvana, bez lokalnih veza fiksni udio ulaganja javnih trvrtki koji mora biti usmjeren na jug (60%), izostalo ograničenje razvoja industrije na sjeveru

-20-25% zaposleno u industriji -BDP oko polovice u odnosu na ostatak Italije - pogrešna poljoprivredna politika -nezaposlenost 20% (Italija-12%, sjever-5%) -klasificiran kao “Objective 1”- prima najveću razinu pomoći EU

Skandinavsko planiranje “grad-regija” koncentracija populacije unutar nekoliko velikih urbanih regija (1/4 Kopenhagen, 40% Stockholm, Malmö, Göteborg) odraz napredne komercijalne poljoprivrede kasna ind. revolucija i rast gradova Kopenhagen i Stockholm su pripremili planove bazirane na različitim solucijama problema urbanog rasta

1948. “Plan prstiju” rast grada u prstenastim zonama oko gradske jezgre-koncentracija većine radnih mjesta vanjski terminal javnog prijevoza-45min povećati pristupačnost središtu grada prigradskim željeznicama- duž određenih osi ili prstiju Brz rast stan.- decentralizacija radnih mjesta

- razvoj novih središta na produžecima “prstiju”, koja bi nudila radna mjesta kako u proizvodnji, tako i u uslužnim djelatnostima (Tåstrup)

- dugoročan sustav “prometnih koridora”- s-j, i-z - na mjestu križanja- osnivati nove subregionalne centre - razvoj koncentriran u 4 čvorišne točke ( 3 W, 1 SW) - glavni rast dogodio se na sjecištu željezničke i autobusne linije kod Høje Tåstrup- 19km od centra) - 1990-im –rekonstrukcija uz stare dokove blizu centra grada i konstrukcija novog grada uzduž sjever-jug koridora- Orestad

- rast grada baziran na podzemnoj željeznici (0,8km) - nova predgrađa-oko novih željezničkih stanica na principu lokalnih piramida gustoće -sustav predgrađa- fizički definiran zelenim pojasevima

- gradska se regija razvija prema zvjezdolikom obliku - osi razvoja duž glavnih linija prometnica - grupirane četvrti fizički odijeljene pojasevima kojima će prolaziti autoceste za putovanje na veću udaljenost - velika područja otvorenog prostora- vikendice i rekreacija

Nizozemska: Randstad i regionalni razvoj jedna od najvažnijih gradskih regija europskog kontinenta (u srcu “Plave banane)- 6 mil.st 36% stan; 5% teritorija zemlje na potkovastoj liniji duljine 180km- gradovi (Amsterdam, Rotterdam,Den Haag, Utrecht, Haarlem i Leiden)- odijeljeni zelenim zonama u središnjem dijelu se širi poljoprivredna zona svi gradovi su okrenuti prema središnjem otvorenom prostoru- metropola sa zelenim srcem primjer policentrične metropole-kraće putovanje na posao, manje raširene prometne gužve

- problem regionalne neravnoteže (Limburg, Groningen) - poticaj u stagnirajućim regijama, bez ograničenja ekonomskog razvoja u zap.Nizozemskoj - širenje Randstada duž pravaca dobre dostupnosti (polderi) -decentralizacija zapošljavanja iz gradskih centara - željeznički sustav kao riješenje rasta populacije

- koncept “koncentrirane dekoncentracije” - razvojno rješenje koje bi nudilo raznolike mogućnosti zapošljavanja, stambena rješenja, prometni sustav i oblike rekreacije -hijerarhijska razdvojenost-4razine(1/4) - dvije niže razine- suburbani centri -očuvanje “zelenog srca”-sa nekoliko urbanih centara najnižeg statusa

- 1970-ih- 4 najveća grada gube 15% svoje populacije - regeneracija u 1990-im- područja dokova Amsterdama i Rotterdama bila su sveobuhvatno ponovno izgrađena -politički propis iz 1991.- svi centri zapošljavanja moraju biti klasificirani u 3 kategorije (A;B;C)