INTERNET ENCIKLOPEDIJE www.bartleby.com/65 http://encarta.msn.com www.britannica.com http://hr.wikipedia.org Dvosat iz knjižnično-informacijskog područja za 8. razred Pripremio: Ljerka Medved, mentor Dinko Vekić, pripravnik Mikleuš, Voćin, siječanj-veljača 2007.

CILJEVI osposobiti učenika samostalno pronaći kvalitativno vrijednu online informaciju kao sastavni dio suvremene informacijske pismenosti upoznati opće Internet enciklopedije kao primjer za online informaciju i izvor znanja online naučiti pretraživati Internet enciklopedije osposobljavati učenike za samostalnu izradbu učeničkih radova pomoću online izvora voditi bilješke po određenim kriterijima podići razinu svijesti učenika o korisnosti Interneta i njegovoj upotrebi u obrazovanju: prepoznati mogućnosti suvremenih tehnologija za uspješnija postignuća u učenju i napredovanju prema osobnim interesima partnerstvo sa školskom knjižnicom

ZADACI OBRAZOVNI: definirati pojam enciklopedije i referentne zbirke u tiskanom obliku u školskoj knjižnici, definirati online/offline izvor informacija i znanja, prepoznati prednosti elektronskih i online izvora prema klasičnim (npr. tiskanim) izvorima, naučiti pretraživati Internet enciklopedije i pronaći informacije u njima, bogaćenje rječnika, razvijanje informacijske pismenosti u najsuvremenijem smislu (društvo znanja) kao ključne sposobnosti za cjeloživotno učenje ODGOJNI: poticati istraživački duh: potaknuti svijest učenika da je za istraživački rad dostupan izbor odgovarajućih izvora znanja neophodan, razvijati interes za uporabu elektronskih izvora znanja, prikazati uporabu Internet enciklopedija zanimljivu i korisnu i u svakodnevnim situacijama, odgoj kvalitetnog i kreativnog korisnika informacija FUNKCIONALNI: razvijanje sposobnosti samostalnog pretraživanja i pronalaženja informacija u elektronskim izvorima, razvijanje kritičkog mišljena, sposobnosti analize i zaključivanja

TIMSKO PLANIRANJE POVEZIVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA Na timskom planiranju za mjesec veljaču šk. god. 06./07. knjižničar je uz svoj mjesečni plan i program rada i u dogovoru sa učiteljima iz geografije, engleskog jezika i informatike međupredmetno povezao sadržaje i odredio dolje u tabeli navedene pojmove za pretraživanje u Internet enciklopedijama. Ključni korelacijski pojam (odn. riječ) bila je HRVATSKA: Predmet: Geografija Engleski jezik Informatika Pojam za pretraživanje: Hrvatska (engl.: Croatia) Adriatic Sea (hr.:Jadransko more) Multimedija (engl.: multimedia) Korelacije: Prikazivanje Hrvatske u angloameričkim izvorima znanja, geografski nazivi na engl. jeziku Geografski nazivi i uporaba gramatičkog člana, veliki dio obrazovnih sadržaja na Internetu je upravo na engl. jeziku Zemljopisne karte u multimedijalnoj odn. Internet enciklopediji, važnost uporabe engl. jezika u društvu znanja

ARTIKULACIJA SATA Motivacija, 20 min.: sadržaj: uočiti razlike klasičnog pretraživačkog rada tiskanih izvora (enciklopedije, atlasi, leksikoni itd.) prema suvremenim tehnologijama (online informacija odn. Internet) Zadatak za učenike: pronaći Republiku Hrvatsku na zemljopisnoj karti svijeta u tiskanom obliku Oblici rada: frontalni Nastavne metode: dogovaranje, razmišljanje, pregledavanje karte Najava cilja: naučiti pretraživati i pronaći informacije online putem Internet enciklopedija Obrada novog gradiva: 1. nastavna situacija, 25 min.: sadržaj: suvremena informacijska pismenost: offline izvori i online izvori odnosno Internet enci-klopedije (nova obavijest). Oblici rada: frontalni, skupni. Nastavne metode: objašnjavanje i pokazivanje primjera: Encarta-DVD iz 2003. kao primjer za jedan offline izvor; upoznavanje četiri Internet enciklopedija kao primjeri za kvalitativno vrijedne online izvore informacija i znanja. 2. nastavna situacija, 25 min.: sadržaj: istraživanje: učenici samostalno koriste (uz malu pomoć knjižničara) izabrane Internet enciklopedije sa uvijek istim (gore prikazanim) korelacijskim pojmovima. Oblici rada: podjela malog priručnika (~ nastavni listići), rad u paru u informatičkoj učionici. Nastavne metode: čitanje, istraživanje, razmišljanje, metoda rada na tekstu. Učenici znanje stiću vlastitim djelovanjem (uče čineći) Završni dio sata, 20 min: sadržaj: objava rezultata: prikaz pronađenih članaka u obliku (od knjižničara izrađene) tabele: evaluacija informacija. Oblici rada: frontalni: koristeći projekciju, u paru. Nastavne metode: izvješćivanje, komentiranje. Nova komunikacijska situacija (sredstvo, način, mjesto)

ODABIR INTERNET ENCIKLOPEDIJA (1.) http://hr.wikipedia.org * (2.) www.bartleby.com/65 * * (3.) http://encarta.msn.com * (4.) www.britannica.com * Glavne, od knjižničara samostalno određene, kriterije za odabir gore navedenih Internet enciklopedija za pretraživanje fiksiranih korelacijskih pojmova radom učenika bile su: 1. Popularnost i dostupnost kao širom svijeta poznate enciklopedije papirnatog izdanja (Encyclopedia Britannica*, Columbia Encyclopedia*) 2. Potpuna besplatnost na Internetu (*) 3. Savršena multimedijalnost i interaktivnost (*). Iznimka: za pretraživački rad s učenicima nije korištena Microsoftova Encarta enciklopedija na Internetu nego je pretraživana offline odnosno na DVD-izdanju iz 2003. god. Razlog je bio, što je Encarta - poznata po bogatom multimedijalnom i interaktivnom sadržaju - na Internetu besplatno dostupna samo kao sažeta, osnovna verzija.

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE - UVOD - Puno se priča o društvu znanja i svi kažu da će to biti naprednije društvo u kojem će biti i lakše i djelotvornije raditi i živjeti. A šta će biti sa djecom i učenicima? Kako će to društvo njima pomoći da lakše i djelotvornije rade kad djeca ne rade neki posao niti su zaposlena? No ipak i djeca rade, njihov je rad u školi a svi znamo šta i kako se u školi radi…? Kako će to društvo znanja djeci pomoći lakše i djelotvornije raditi? Ono što sva djeca moraju raditi su domaće zadaće koje vrlo često traže da se napiše neki sastavak ili objasni neki pojam. Kad trebamo objašnjene nekog pojma ili strane riječ, danas još uvijek moramo upotrijebiti knjige, najčešće enciklopedije ili rječnike stranih riječi. Lako je zamisliti da se čitave enciklopedije nalaze na Internetu i da se onda jednostavno pretražuju i pronalaze pojmovi i riječi baš kao i u starim debelim i teškim enciklopedijama samo što to ide brže, lakše i jednostavnije. Zaista već danas postoje takve Internetske enciklopedije koje su svima dostupne, a postoje i one koje su dostupne samo određenom krugu korisnika koji ili plaćaju za takav pristup informacijama i znanju ili imaju takva ovlaštenja i dozvole da to mogu koristiti. Ima li neke lako dostupne i korisne enciklopedije na Internetu koje bi preko računala djeca i učenici mogli koristiti? Da, ima ih i uz malo volje i truda ćemo ih upoznati i naučiti koristiti! Neka se nitko ne uplaši, što je većina tih Internet enciklopedija samo na stranom odnosno engleskom jeziku dostupna. To jednostavno pokazuje da je znanje engleskog jezik danas nezaobilazno i vrlo korisno za sadržajno i uspješno korištenje Interneta!

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE (1. od 4 izabranih) http://hr.wikipedia.org Wikipedia je projekt izrade višejezične i besplatne enciklopedije i postoji samo na Internetu, a u kreiranju njezine baze podataka mogu sudjelovati svi korisnici In-terneta odnosno svi koji pišu i čitaju bar jedan jezik: cilj je izgraditi enciklopediju na svim jezicima. Trenutno se na Wikipediji nalazi preko 1.555.262 članaka na engleskom jeziku, vidi: www.wikipedia.org. Uz engleski najzastupljeniji su njemački, japanski i francuski jezik. Hrvatska verzija osvanula je 16. veljače 2003. god. i trenutno sadrži preko 27.538 članaka. Pojmove je moguće pretraživati po abecedi ili po sadržaju. Hr.wikipedia.org je trenutno jedini izvor na hrvatskom jeziku na Internetu koji zaslužuje naslov opće enciklopedije. Uz projekt enciklopedije Wikipedia se sastoji još od nekoliko dodatnih podprojekata kao što su npr. WikiRječnik (višejezični rječnici), WikiCitat (zbirke citata), WikiKnjige (zbirke elektroničkih knjiga koje ne poležu autorskim pravima, s mnogo naslova koji su namijenjeni studentima). Wikipedia sadržaji su u stalno dostupnoj izradi i tu se pokazuje jedan negativni aspekt cijelog projekta Wikipedia, a to je manipulacija sadržaja: Wikipedia ne jamči valjanost! Podaci pronađene u Wikipediji nisi nužno provjereni od strane profesionalaca! S tim što je Wikipedia otvoreni izvor postoji mogućnost manipulacije priloga ne samo od korisnika koji dodaju sasvim nove sadržaje nego i onih koji modificiraju već upisane priloge: sadržaj članaka može u svakom trenutku biti izmijenjen, vandaliziran ili preinačen od strane pojedinca čije mišljene nije odraz znanja iz tog područja. No, ipak, sveukupno to ne mora značiti da u Wikipediji nećete pribaviti vrijednu i točnu informaciju, naprotiv, najčešće hoćete! Vitam impedere vero (lat.: život istini posvetiti)! To bi mogao biti i moto Wikipedije!

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE (2. od 4 izabranih) www.bartleby.com/65 Uz niz daljih usluga web odredište bartleby.com nudi potpuno besplatnu Internet enciklopediju na engl. jeziku koja za svoju bazu podataka koristi oko 51.000 članaka (-> među njima oko 17.000 biografskih upisa i circa 40.000 bibliografskih upisa o daljnjoj literaturi) šestog izdanja enciklopedije Columbia (SAD, 2001.- 2005.) Prvo tiskano izdanje enciklopedije Columbije objavljeno je 1935. god. i radi se do danas o najopsežnijoj općoj enciklopediji u jednom svesku. Internet izdanje enciklopedije Columbije moguće je pretraživati preko pojma ili pregledavanju po indeksu abecede, a ta ista enciklopedija se nudi još i na drugim web odredištima: www.infoplease.com/encyclopedia i http://encyclopedia.com. Uz Internet izdanje enciklopedije Columbije interesantne su i druge besplatne ponude na web odredištu bartleby.com. U odjelu “Reference” nude se npr. pretraživačke mogućnosti u rječnicima i jezičnim priručnicima za engleski jezik kao što su “American Heritage Dictionary of the English Language” (4. izdanje iz 2000. god.) ili u “Roget’s II: The New Thesaurus” (3. izdanje iz 1995.). S obzirom na niz istraživačkih mogućnosti na web odretištu bartleby.com, koje je svoje ime dobilo od protagonista “Bartleby”, glavni lik iz jedne moderne kratke priče autora Hermana Melvilla (da, taj koji je napisao i knjigu “Moby Dick”) ne bi za ovdje opisane web stranice bilo pametno koristiti lika Bartlebya najomiljeniji izraz “Ipak bolje ne bi”…!

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE (3. od 4 izabranih) http://encarta.msn.com Početno Encarta web odredište osim besplatnog osnovnog uvida u enciklopediju - za potpuni uvid nudi kompletnu uslugu po cijenama od 4,95 dolara mjesečno ili 29,95 godišnje, čime korisniku postaje dostupno oko 62.000 članaka i 26.000 multimedijalnih zapisa enciklopedije i svjetskog atlasa. Encarta korisnicima, osim uvida u enciklopedijske pojmove, nudi pristup svjetskom atlasu (sa praktičnom zoom-funkcijom), rječniku stranih riječi, tezaurusu, kviz znanja, top 10 traženih pojmova, ‘pretplate’ na newsletter (=aktualna obavijest) o traženom pojmu i drugo. Encarta se offline (na CD-u ili DVD-u) nudi i na engl., njem. i franc. jeziku, a na Internetu je dostupna kao besplatni sažetak i na njemačkom jeziku sa oko 16.500 članaka: www.encarta.msn.de

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE (4. od 4 izabranih) www.britannica.com Zbog višestoljetne postojanosti njezinog papirnatog izdanja (prvo izdanje u tri sveska 1768-71) bez zadrške se može reći da je najvjerodostojnija od svih enciklopedija upravo Encyclopedia Britannica. Svoje su prvo digitalno izdanje objavili još 1981. god., a prva prava multimedijalna enciklopedija na CD-u obavljena je 1989. god. Britannica Online predstavljena je 1994. god., čime je zaživjela prva, u svom potpunom sadržaju, online enciklopedija te pravi primjer praktične primjene fuzije novih tehnologija s onim tradicionalnima. Korisnicima je besplatno dostupno sažeto objašnjenje pojmova, a pristupi li korisnik njihovoj Premium usluzi, po cijeni od 69,95 dolara godišnje, 11,95 dolara mjesečno, omogućen mu je potpuni uvid u sve blagodati od 32 sveska enciklopedije. Međutim, čak i sadržaj ponuđen besplatno dostatan je za osnovni uvid u traženi pojam. Pojmove je moguće pretraživati unutar nekoliko kategorija, po indeksu, abecedi, temi te godini objavljivanja. Enciklopedija Britannica je u Internetu uz engleski još dostupna na francuskom, japanskom, koranskim i kineskim jeziku. 11. edicija iz 1911 god., koju mnogi kritičari smatraju za jednu od najboljih enciklo-pedija ikada publiciranoj, obuhvaća preko 40.000 vrlo opsežnih članaka od više nego 1.500 autora i predstavlja valjda najopsežniju zbirku ljudskoga znanja početkom 20. stoljeća. Online odnosno Internet izdanje edicije iz 1911 god. postavilo je jedno privatno poduzeće (“LoveToKnow”) u mrežu za cjelokupno besplatno korištenje: http://www.1911encyclopedia.org. Na žalost otvaraju se prozorčići s reklamom kod prozivanja pojedinih članaka, no, to se ovdje mora oprostiti.

OBJAVA REZULTATA I EVALUACIJA INFORMACIJA U OBLIKU TABELA: 

TABELA (1): Kategorije za vrednovanje pronađenih članaka  Pojam: Hrvatska (engl.: Croatia) Pojam: Adriatic Sea (hr.: Jadransko more) Pojam: Multimedija (engl.: multimedia) Broj linkova u pronađenom članku?  hr.wikipedia.org: > 60 bartleby.com/65: 17 encarta (DVD): 58 britannica.com: > 25 hr.wikipedia.org: 21 bartleby.com/65: 2 encarta (DVD): 12 britannica.com: 1 hr.wikipedia.org: nema još odgovarajućeg članka koji opsuje pojam dovoljno bartleby.com/65: 5 encarta (DVD): 2 britannica.com: 6 Multimedijalni sadržaj (fotografije, slike, grafike, tonski zapisi, video zapisi) u članku, ako, koji?  hr.wikipedia.org: fotografije: satelitska fotografija Hrvatske, Dubrovnik, Korčula, Pula, slike (grb i zastava), karte, tabele bartleby.com/65: nema encarta (DVD): foto-grafije: hrvatski vino-gradi, Ivan Meštrović, slike: zastava, karta; tabele; tonski zapis himne britannica.com: fotografija: Dinarske Alpe, slike: zastava, karte; tabele hr.wikipedia.org: satelitska fotografija Jadranskoga mora encarta (DVD): karta britannica.com: karta, tri fotografije: 2 x Dubrovnik, Sveti Stefan (Monte-negro), video zapis koji nije u besplatnoj ponudi enciklopedije hr.wikipedia.org: nema encarta (DVD): nema britannica.com: nema  

TABELA (2): Kategorije za vrednovanje pronađenih članaka  Pojam: Hrvatska (engl.: Croatia) Pojam: Adriatic Sea (hr.: Jadransko more) Pojam: Multimedija (engl.: multimedia) Pretraživanje pojma u svim člancima enciklopedije moguće (= full text research)?  hr.wikipedia.org: da, 2516 pogodaka gdje se pojam i u drugim člancima pojavljuje bartleby.com/65: da, 81 pogodaka… encarta (DVD): da, 149… britannica.com: da, 492… hr.wikipedia.org: da, 129 pogodaka gdje se pojam i u drugim člancima pojavljuje bartleby.com/65: da, 63 pogodaka… encarta (DVD): da, 69… britannica.com: da, 210… hr.wikipedia.org: da, 33 pogodaka gdje se pojam u drugim člancima pojavljuje bartleby.com/65: da, 25 pogodaka… encarta (DVD): da, 53… britannica.com: da, 136… Broj linkova izvan pronađenog članka koji vode na druge, tematski povezane web stranice?  hr.wikipedia.org: 6 bartleby.com/65: 2 encarta (DVD): 6 britannica.com: > 10 hr.wikipedia.org: 2 bartleby.com/65: 1 encarta (DVD): nema britannica.com: ima 2, ali se radi samo o komercijal-nim web stranicama hr.wikipedia.org: nema bartleby.com/65: nema encarta (DVD): 275 britannica.com: > 5 Broj bibliografskih upisa o daljnjoj literaturi, najaktualniji upis je iz koje god.?  bartleby.com/65: tri, 1997 encarta (DVD): nema britannica.com: deset, 1995, upisi djelomično i komentirani! bartleby.com/65: nema britannica.com: nema bartleby.com/65: četiri, 1998

debelim ili teškim knjigama… FOTO-IZVADAK DVOSATA 1.) Pretraživački/istraživački rad demonstriran pomoću tiskanog, klasičnog izvora. Zadatak: pronaći kartu RH listanjem i snalaženjem u raznim kazalima u atlasu svijeta. Najava : nakon što smo ponovili što je enciklopedija i referentna zbirka i koristili takve tiskane izvore znanja iz školske knjižnice, upoznati ćemo suvremen način istraživačkoga rada. Uočit ćete da je taj suvremeni način brži, lakši i jednostavniji i zato što tu nema listanja u manje-više debelim ili teškim knjigama… 2.) Suvremena informacijska pismenost (nova obavijest): knjižničar objašnjava pojmove online izvore (primjer: Internet enciklopedije, dnevne novine na Internetu) i offline izvore elektroničkih medija, koristeći/držeći Microsoftovu Encarta enciklopediju na DVD-u iz 2003. god. u ruci kao primjer za jedan offline izvor. Učenici doznaju, da pojam online uključuje (kvazi) nepobjedivu aktualnost medijskih sadržaja prema tiskanim/klasičnim i offline izvorima. Najava: Sada ćemo upoznati Internet enciklopedije odnosno online enciklopedije u praksi.

3.) Prije uključivanja učenika u nastavu –pretraživanje Internet enciklo-pedija-, knjižničar uz najavu dijeli mali priručnik (~ nastavne listiće) učenicima za uporabu tijekom nastave i poslije kao pomoćno sredstvo za samostalan istraživački rad u Internetskim enciklopedijama.  S pogledom na zahtjevnost i opseg nastavnog sadržaja učenicima nije potrebno pisati bilješke tijekom njihovog sudjelovanja u nastavi (rasterećivanje učenika) a ostaje i koristan trag za korištenje poslije nastave npr. za samostalnu izradbu učeničkih radova. 4.) Mentor, Ljerka Medved, pomaže pripravniku u podjeli malog priručnika i učenicima u snalaženju , tako da ga svi učenici kvazi bez čekanja i usporavanja mogu pregledati i pitanja postaviti. . . .

6.) Nakon provjere da je svim učenicima na računalu/monitoru dostupan odgovarajući članak, knjižničar pripravnik koristi projekciju za analizu pronađenog članka uz izrađene tabele u malom priručniku.  Dodatno knjižničar objašnjava učenicima detalje pretraživačkih mogućnosti u Internet enciklopediji. Ovdje: full text research u wikipediji. Učenici prateći projekciju ponavljaju na njihovim računalima traženje pojma funkcijom pretraživanja punog teksta (tj. detaljno pretraživanje izvora - full text research). 5.) Aktivno uključivanje učenika u nastavu: knjižničar ide od para do para pomažući da svi učenici upišu najavljenu i u malom priručniku prikazanu, korektnu Internet-adresu wikipedije u web-browser (ovdje: Internet Explorer) i onda pojam za pretraživanje u tražilicu enciklopedije: http://hr.wikipedia.org, pojam: Hrvatska. Enter!

 8.) Multimedija: knjižničar demonstrira na Encarta-DVD-u, dakle offline, tonski zapis: melodija himne plus zastavu RH. Interesantno je da Encarta i offline na DVD-u nudi Internat-adrese tematski s člankom povezanih web-stranica (v. tabelu broj 2 u ovom radu).  Knjižničar i ovdje želi doznati, da li je engl. tekst, koji je u ovom slučaju kratak, učenicima razumljiv. Većinom da, bar je tak zvučalo. Knjižničar opet podsjeća sve učenike na važnost uporabe engleskog jezika u društvu znanja odnosno veliku korist engleskog jezika u sadržajnoj uporabi Interneta. Kraj dvosata knjižničar završi s riječima kako je uvjeren da će obrađeni sadržaj učenicima biti i dalje koristan, pogotovo s pogledom na dolazeće obavezno srednjoškolsko obrazovanje u RH! 7.) učenici samostalno pretražuju angloameričku columbia enciklopediju na web-odredištu www.bartleby.com/65, koje nudi niz daljih besplatnih obrazovnih i korisnih sadržaja,

ZAKLJUČAK Učenicima je omogućen pristup Internetskim enciklopedijma i pokazano kako ih koristiti: upisati pojam u tražilicu enciklopedije i snalaženje u korištenju prika-zanih rezultata upita. S time što nisu upoznali samo jednu nego četiri na Inter-netu dostupne i trenutno valjda najvažnije web-enciklopedije potaknuta im je svijest, da je za istraživački rad dostupan izbor odgovarajućih izvora znanja neophodan: bez stvarnog izbora dostupnih izvora znanja i informacija nema ni mogućnost procjene niti odgovarajućeg vrednovanja informacija i znanja za profesionalan istraživački rad. Učenici su utvrdili svijest o važnosti sposobnosti procjene vrijednosti pronađene informacije u svrhu razvijanja osobne odgovornosti koristeći informacije (ovdje: iz Interneta) pri stjecanju vještina potrebnih za cjeloživotno učenje i snalaženju u društvu znanja. Vidi: HNOS, nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb 2006., str. 21. Internet enciklopedije kao primjer kvalitativno vrijednih izvora znanja i informacija online, a wikipedija enciklopedija u kontekstu sposobnosti procjene i osobne odgovornosti u vrednovanju informacija kao poseban, ipak lagano shvatljiv primjer: wikipedia je (za razliku trojicu drugih predstavljenih web-enciklopedija) interaktivno dostupan otvoreni izvor informacija i znanja, s time ali i postoji mogućnost manipulacije i neodgovorne izmjene podataka od bilo koga.

DODATAK: OBRAZOVNI SADRŽAJI NA INTERNETU NA HRVATSKOM JEZIKU: U usporedbi s engleskim jezikom, obrazovnih sadržaja na Internetu na hrvatskom jeziku je malo. Slijedi zbirka važnih web stranica na hrvatskom jeziku: http://www.hr (-> projekt kataloga hrvatskih web stranica započeo je 1994. godine, suradnjom Fakulteta elektrotehnike i računalstva. Trenutno sadrži u 712 kategorije 20.816 izvora.) http://www.nsk.hr (-> online katalozi Nacionalne i sveučilišne knjižnice) http://www.geografija.hr (-> edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva. Razumljivim i jednostavnim jezikom pišu s geografskog stajališta o aktualnim temama. Vijesti, članci i osvrti, izvori geografskih podataka - karte, fotografije i statistike, prikazi knjiga i časopisa, ideje za kreativniju nastavu u školama, studentske stranice.) http://hpd.botanic.hr (-> Republika Hrvatska ima svoje elektroničke škole koje se bave fizikom, astronomijom, biologijom, kemijom i geografijom. Na stranicama se nalaze različiti izvori. Na e-školi, tj. elektroničkoj školi, posvećenoj npr. fizici nalaze se i zadaci s rješenjima, s koracima i njihovim pojašnjenjem, te kutak za pitanja koja korisnici mogu postaviti. Odgovore daju stručnjaci, odnosno profesori i asistenti s fakulteta na kojima se predaje fizika. E-škole rade putem e-maila i to tako da jedan pol predstavlja učenik, a drugi Centar (institut, fakultet) i/ili istraživač u Centru.)

DODATAK (2): OBRAZOVNI SADRŽAJI NA INTERNETU NA HRVATSKOM JEZIKU: http://www.holo.hr (-> e-learning stranice iz matematike i fizike, teorija i riješeni zadaci sa prijemnih ispita na hrvatskim sveučilištima. Cilj projekta je istraživanje mogućnosti edukacije na internetu i razvoj interaktivnog sustava za podučavanje matematike i fizike.) http://mrav.ffzg.hr/zanimanja (-> ovaj vodič kroz zanimanja sadrži informacije koje su vam potrebne pri izboru zanimanja , kao i niz savjeta iz profesionalne orijentacije. U prikazu 260 zanimanja opisani su glavni poslovi, uvjeti rada, potrebne osobine i način stjecanja naobrazbe. Ispunite li interaktivni upitnik možete dobiti i savjet o zanimanjima koja odgovaraju vašim sposobnostima i interesima.) http://kviz.djumbox.com (-> veliki interaktivni kviz znanja i opće kulture. Tjedne top liste najboljih igrača. Svaki tjedan kolekcija novih pitanja!) http://pubwww.srce.hr/likovna-skola-tanay (-> likovna škola i radionica) http://www.pu.CARNet.hr/CARNet/EO (-> poslužitelj je namijenjen obrazovanju putem WEB-a, učenju i testiranju stečenog znanja.) http://www.hidra.hr (-> stranice Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije sadrže informacije o službenim publikacijama)

LITERATURA: Nastavni plan i program za osnovnu školu / <tekst uredili Dijana Vican, Ivan Milanović Litre>. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. Kvaternik, Ratimir: Wikipedia. Varaždin: e-Kids + DVD, broj: 3, str. 6-7, 2006. Kordić, M. Poučavanje učenika za samostalan rad: enciklopedija kao izvor znanja. Zagreb: Zrno, broj: 69-70, str. 20-22, 2006. Nachschlagewerke im Internet / Webteam Universitaetsibliothek. Freie Universitaet Berlin. Januar 2006. http://www.ub.fu-berlin.de/literatursuche/literatur_im_web/referenz/lexika.html Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara / Jasmina Lovrinčević <et. al.>. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2005. Kovačević, D. ; Lasić-Lazič, J. ; Lovrinčević, J. Školska knjižnica - korak dalje. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004. Internet enciklopedije - edukacija u cybersvijetu. Prosinac 2004. http://www.tportal.hr/tehnologija/Internet/page/2004/12/08/0344006.html Goedert, Wilfried: Multimedia-Encyklopedien auf CD-Rom: eine vergleichende Analyse von Allgemeinenzyklopaedien. Berlin: Deutsches Bibliotheksinstitut, 1994.