OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA Damir Mustabašić damir.mustabasic@edu.uni-graz.at BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović 06. 12. 2011.

Sadržaj Standardni bosanski jezik Bosanski  crnogorski  hrvatski  srpski Alija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić Jezička situacija u BiH Muhamed Šator, Ismail Palić, Hanka Vajzović Fonetske i fonološle razlike Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić, Maja Midžić Prozodijske razlike Naila Valjevac Zaključak 2

Standardni bosanski jezik s opšteg aspekta 1. Standardni bosanski jezik s opšteg aspekta 3

Standardizacija bosanskog jezika otpočinje: rječnicima Alije Isakovića, kasnije i Ibrahima Čedića, pravopisom Senahida Halilovića i gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. 4

Povelja o bosanskom jeziku „Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.‟ „Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.‟ 5

Povelja o bosanskom jeziku „Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema — a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice — smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim […]‟ (Bosanski jezik-www). 6

Alija Isaković (1932—1997) romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist lekiskograf i historičar jezika i književnosti: „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku‟ (1993) „Rječnik bosanskoga jezika‟ (1995) „O nacionaliziranju Muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana‟ (1972) „Biserje‟ (antologija muslimanske književnosti) — (1972) 7

Alija Isaković Bosanski jezik postoji u narodu i literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke, a ne lingvističke naravi […] što je u korelaciji s političkim (ne)imenovanjem bosanske nacije, posebno bosanskih Muslimana (Bošnjaka). 8

Alija Isaković Termin „bosanski jezik‟ upotrebljavali su i drugi koji su se smatrali Bošnjacima (Bosancima) […] [!] Njega imenuju svojim znatne skupine Bošnjaka izvan BiH (Sandžak, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), te u iseljeništvu u Turskoj i drugdje. 9

Alija Isaković Tako je bosanski jezik konstitutivna komponenta bosansko-muslimanskog nacinalnog bića […] Jezički pluralizam je društvena stvarnost i njena uzajamnost (Isaković 2009: 15—16). 10

Bošnjački lingvisti „Pravopis bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović (1996) „Gramatika bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović, Dževad Jahić, Ismail Palić (2000) Kritika „Totalni promašaj: Prikaz Gramatike bosanskog jezika Dž. Jahića, S. Halilovića, I. Palića‟ — Midhat Riđanović (2003) „ Rječnik bosanskoga jezika‟ — Sehahid Halilović, Ismail Palić, Amela Šehović (2010) „ Rječnik bosanskog jezika‟ — Ibrahim Čedić, Aida Kršo, Safet Kadić, Hadžem Hajdarević, Naila Valjevac (2007) 11

Bosanski  crnogorski  hrvatski  srpski 2. Bosanski  crnogorski  hrvatski  srpski 12

Alija Isaković Osnovne razlike u odnosu na hrvatski i srpski Poseban varijantski sistem zajedničkog jezika Nije identičan ni sa S ni sa H varijantom čuvanje glasa h u domaćim riječima i turcizmima u nekim morfološkim oblicima razlikuje se i od H i od S (u mjeri u kojoj se ti jezici razlikuju i među sobom) najmanje razlika između narodnog (dijalektalnog) i književnog izvanredan kontinuitet u odnosu na S i H 13

Ibrahim Čedić Bosanski jezik: podudaran sa bosanskohercegovačkim jezičkim izrazom koji je egzistirao za vrijeme sh./hs. Bosanski vs. bošnjački: naziv bošnjački jezik nikada se nije upotrebljavao; taj jezik nazivaju svojim mnogi stanovnici BiH Tendencija u odnosu na prethodni standard: uvođenje osobina iz govora i izraza Bošnjaka dvostrukost i višestrukost na svim jezičkim nivoima što veća afiramcija turcizama 14

Ibrahim Čedić Jezička praksa Neostvarivost prijedloga o uzoru za bosanski jezik u starijim književnojezičkim izrazima Prijedlozi čišćenja jezika naišli su samo djelimično na plodno tlo Nova norma Jahića, Halilovića, Palića samo se djelimično poštuje zbog ukorijenjenosti prethodne U praksi već odavno definirana funkcija i upotrebna vrijednost turcizama 15

Ibrahim Čedić Pravopis i gramatika Varijacije sh./hs. zadržane u B: takođe : također, hljeb : kruh, prijenos : prenos, tužilac : tužitelj, intervenisati : intervenirati, obitelj : porodica djevojka plavih očiju : djevojka sa plavim očima, autobuski : autobusni, studentkinja : studentica, milion : milijun, teritorij : teritorija, tenisač : teniser, znanost : nauka i sl. 16

Ibrahim Čedić Pravopis i gramatika Višestrukost: -telj i -lac, -irati/ovati i -irati/isati: slušatelj : slušalac, organizirati : organizovati i organizuju : organiziraju, preduzeće : poduzeće, plaća : plata, osoba : lice, radnik : djelatnik, sudjelovati : učestvovati 17

Ibrahim Čedić Turcizmi i orijentalizmi Nezamijenjivi su orijentalizmi tipa: behar, duhan, kirija, patlidžan, kusur i sl. Pojmovi za obilježavanje islamske vjere, običaja i života: hodža. dženet, efendija, medresa Za označavanje društvenih odnosa: amidža, daidža, hanuma, miraz U trgovini: bakšiš, dućan, bazar 18

Ibrahim Čedić Za biljni i životinjski svijet: behar, dud, patlidžan U građevinarstvu: sahat-kula, sokak, šedrvan, mahala Turcizmi književne vrijednosti: prozor : pendžer, sedmica : hefta Turcizmi koji nisu u standardojezičkoj uptrebi: džinajet (zločin), hućumet (režim), serhatlija (graničar) ... 19

Ibrahim Čedić Ostale posuđenice Grčkog i latinskog porijekla: demokratija/demokracija, sistem, elemenat Germanizmi: cimer, cink, kasarna Romanizmi: fond, hotel, šef Anglicizmi: džins, imidž, menadžment, džemper 20

Midhat Riđanović BCHS su podjezici jednog zajedničkoga sistema (južnoslovenskog/jugoslovenskog/ jugoslavenskog) Očuvanost vukovskog akcentskog sistema Tonski jezik: „[..] signalizira razliku između riječi ne samo glasovima nego i tonom kojim se ‚otpjeva‘ pojedina riječ‟ (Riđanović 2009: 93): skuup : skup, kuupiti : kupiti 21

Midhat Riđanović Turcizmi, poput onih kod Andrića i Šantića, po kojima nas drugi identifiricaju, sve više ispadaju iz upotrebe Frekventnija upotreba aorista: Uh, evo prosuh kahvu! Propadosmo! Odoh! Pokradoše nas političari! Rekoh ti ja! Upotreba dativa lične zamjenice (obično jd.) — uspostavljanje odnosa prisnosti: Šta mi radiš? Kako si mi? ili Kako si ti meni? 22

Jezička situacija u Bosni i Hercegovini 3. Jezička situacija u Bosni i Hercegovini 23

Muhamed Šator (1945—2004) Vrijeme Austro-Ugarske Formiranje komisije za jezik (Ivan Popović) Nije bilo potrebe za prilagođavanje Vukovom jeziku Zemaljska vlada je trebala da prihvati dogovor Ljuboje Dlustuš: „Otkad Bosna postoji vazda se htjelo neke avtonomije i bosančica je živ izražaj toj težnji; ali eto ne bijaše prilike da se održi, ne dadoše braća u susjedstvu, pa poslije gospodar koji naredi, da i njegvo ruho treba nositi‟ (Šator 2009: 115). 24

Muhamed Šator Gramatika bosanskog jezika (1889) Izuzev vjerskih listova, kod većine ostalih (Bosanska vila, Bošnjak, Nada Zora, Glasnik Zemaljskog muzeja) primjećuje se ujednačenost Časopis Nada: opšti i opći, štampa i tisak, kemičar i hemičar, kafa, kahva i kava 25

Ismail Palić Gotovo nikakav uticaj bh. Hrvata i Srba (naročito prvih) na jezičku politiku koja se vodi van BiH Etnički podijeljeno školstvo brani se različitosti B, H i S jezika, dok se u stvarnosti radi o kulturno-historijskim tradicijama „Uvažavanje jezičke realnosti u Bosni i Hercegovini neće nimalo naštetiti autonomnosti i posebnosti bilo kojeg od triju standardnih jezika, ali zato hoće potvrditi činjenicu da su oni i supstancijalno mnogo bliži nego što bi normativci htjeli da oni budu‟ (Palić 2009: 87). 26

Hanka Vajzović Simbolička funkcija jezika: stav Bošnjaka, Hrvata i Srba prema podijeljenim jezicima Kroatiziranje = „agresija na bosanski jezik‟? 27

4. Fonetika i fonologija 28

Midhat Riđanović Gutanje visokih vokala i, u u nenaglašenim slogovima: kren‘la, rad‘la Istraživanje razumijevanja bosanskog govora među ljudima iz SA, BG, ZG Gdje si to sada? [gdi̭esto sada] : Gdje su to sada? [gdi̭esto sada] Šta mi bi? [ʃtambi] : Šta mu bi? [ʃtambi] 80% Bosanaca čuje nepostojeće i, u 80% ne-Bosanaca ne čuje 29

Midhat Riđanović Češće skakanje silaznog akcenta na proklitiku: u_kući (kȕća), u_bašči (bȁšča, bášča), na_slici (slȉka), u_zgradi (zgrȁda) kod starijih govornika gubljenje ovog obilježja pod uticajem H i S 30

Ibrahim Čedić Upotreba fonema h: hrđa, hrvati se, suh, duhan, kuhati, lahko, mehko Jotovanje ć (H, B) : št (S, B) — općina : opština, svećenik : sveštenik št : šć — ovlašten/ovlašćen, korišćenje/korištenje, omašćenog/omaštenog 31

Maja Midžić Analiza fonetskih razlika u B, H i S verziji Dejtonskog sporazuma Vokal a najčešći u H: fakultativno a u genitivu: mirovnoga Vokal e frekventniji u H: dativski oblik tipa tome, ovome; B i S: tom, ovom Samoglasnik i češći u B i S nego u H: poštivanje : poštovanje, poštivati : poštovati (sufiksi -iva : -ova) Također je vokal u izraženiji u H zbog svoje fakultativne funkcije u dativu: kojemu 32

5. Prozodijske razlike 33

Naila Valjevac Vokalski sistem BHS jezika Težnja uvođenja refleksa jata ie kao posebnog glasa u H jeziku nije opšteprihvaćena Sonant r u BHS-u može biti i vokal r̥ 34

Naila Valjevac Akcentski sistem Muzikalan ili harmoničan Nepromijenjen: dva silazna (dugosilazni i kratkosilazni), dva uzlazna (dugouzlazni i kratkouzlazni) Akcenat nije apsolutno identičan u govoru ni u istom, pa ni u različitim jezicima Vokalno r̥ može imati četiri vrste akcenta 35

6. Zaključak 36

Zaključak B jezik u odnosu na H i S najviše sliči prethodnom standardu (sh./hs.) Dozvoljeni su brojni dubleti koji trebaju da se riješe (Halilović) Uočljivo kroatiziranje (iako od strane bošnjačkih autora prešućeno) u bh. izrazu Leksičke razlike: prvenstveno u orijentalizmima i turcizmima, u ostaloj razlikovnoj leksici preovladaju dubleti 37

Zaključak Fonetsko-fonološle i prozodijske: fonem h vokalni i akcentski sistem odgovara sh./hs. gutanje visokih vokala i, u u govoru dubleti pri jotovanju: ć : št, šć : št u suštini odgovara Vukovskom jeziku 38

Literatura Bosanski jezik-www: Povelja o bosanskom jeziku. URL: http://www.bosnianlanguage.com/. Stand: 05. 12. 2011. Čedić, Ibrahim (2009): „Bosanskohercegovački stardnojezički izraz.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 41—50. Čedić, Ibrahim (2009): „Zajednički standard Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 51—54. Isaković, Alija (2009): „Bosanski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 15—18. Midžić, Maja (2009): „Fonetske razlike u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj verziji dejtonskog sporazuma.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 407—416. Palić, Ismail (2009): „Mogućnosti funkcioniranja triju standardnih jezika (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) u Bosni i Hercegovini.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 77—90. Riđanović, Midhat (2009): „O specifičnostima bosanskog u odnosu na srpski, hrvatski i crnogorski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 93—109. Šator, Muhamed (2009): „Od Kallayevog monocentrizma do policetričkih jezičkih standarda.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 111—109. Tošović, Branko; Wonisch, Arno (2009): Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. Sarajevo, Graz: Institut za jezik; Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität. — 481 S. Valjevac, Naila (2009): „Akcentske sličnosti i razlike između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s posbnim osvrtom na jezik u BiH.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 307—350. 39

Hvala na pažnji! 40