Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta Neue slawistische Horizonte: Studenten-Forschungsprojekt 1. Workshop Wort – Text – Stil Graz, 06. Juni 2013 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Darjan Horvat

Sadržaj Fonološki sustav Leksičke osobine Morfološki sustav

Fonološki sustav Relativno blizak hrvatskom Najviše razlika na polju samoglasničkog sustava samoglasnik ă [ǝ]; srednjeg stupnja otvorenosti, središnji samoglasnik î [ɨ]; zatvoreniji, središnji samoglanik ǫ [ɔ]; otvoren, stražnji i usneni samoglasnik ę [ɛ]; otvoreni, srednji dva poluglasa [i] i [w] – njima se tvore diftonzi, odnosno triftonzi.

Suglasnički sustav [ʐ] u pismu ź ‒ palatalni zvučni frikativ (palatalniji od ž) [dʐ] u pismu đ ‒ palatalna zvučna afrikata, nešto palatalnija od one koja se u hrvatskom bilježi grafemom [ɕ] u pismu ś ‒ palatalni bezvučni frikativ (palatalniji od š), [ʨ] u pismu ć ‒ palatalna bezvučna afrikata, nešto palatalnija od one koja se u hrvatskom bilježi istim grafemom.

Naglasni sustav ekspiratorni, dinamički naglasak npr. Zagreb ‒ Zagréb

Leksičke osobine Erdeljski – rumunjski veliki broj preuzetih riječi iz rumunjskog internacionalizmi, npr. adresă, film, formă i sl. slavenske posuđenice, npr. dar

Erdeljski - hrvatski glavne i sporedne strane svijeta: sjever, jug, istok i zapad, glavni i redni brojevi: jedan, dva, tri, pet, dvadeset, sto, prvi, drugi, treći, stoti itd. zanimanja: električar, automehaničar, bravar, strojar, fratar, konobar

Utjecaj kajkavskog dijalekta: ublok → prozor; kajk. “oblok” racă → patka; kajk. “raca”

Adaptirane posuđenice glagol mišălesk (1. l. j. prezenta, od hrv. miješam) imenica država-sta (imenica + određeni član + postponirani zamjenički pridjev, od hrv. država) pridjev s imenicom svest jakă (oba elementa su posuđenice, red riječi je tipičan za erdeljski u kojem imenica stoji ispred pridjeva, od hrv. jaka svijest) prilog maj hrvatski ( od hrv. više hrvatski)

Morfološki sustav Imenice: gramatičke kategorije imenica: (a) rod, (b) broj, (c) padež i (d) određenosti. rod: muški, ženski i srednji (nepostojanje zasebnih oblika za srednji rod) broj: jednina i množina (univerzalni nastavak -uri) padež: N, G, D, A, V; N=A i G=D određenost: određenim i neodređenim članom te pokaznim pridjevom

Pridjevi opisni i odnosno moguća je i komparacija (samo opisnih) najčešće stoje iza imenice, mogu i iza promjenjivi i nepromjenjivi pridjevi Brojevi tendencija korištenja posuđenica iz hrvatskog jezika Član određeni i neodređeni

Glagoli glagolski oblici: indikativ, konjunktiv, kondicional-optativ i imperativ utvrđeno da ne postoji aorist, kako ni pluskvamperfekt i futur drugi Zamjenice u kombinaciji s glagolom, naglašeni oblici lične zamjenice u najvećem broju slučajeva dolaze zajedno s nenaglašenima, npr. Ju mǎ ćem Ivica ‘zovem se Ivica

Hvala na pažnji