PRAVILNO GOVORIM HRVATSKI 4 Praktični jezični savjetnik(2004)

Slides:



Advertisements
Ähnliche Präsentationen
Vrjednovanje pisane produkcije – osnovna razina
Advertisements

Gesunde Ernährung Zdrava prehrana.
HABEN UND SEIN PRÄTERITUM.
„Die Lokativpräpositionen in den Grazer Werken von Ivo Andrić“
Germanismen im Gralis-Korpus
Jotierung (Jotovanje)
Stjepko Težaks Sichtweise auf die Verhältnisse zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen Delmina Hodžić Institut.
EINFÜHRUNG UVOD NJEMAČKI JEZIK.
Man sagt, dass es nur 1 Minute braucht,
Germanizmi u rječniku bosanskog jezika (2007)
RAKIĆ ZEITUNG.
Nemščina Deutsch Tedesco German Allemand 德文 неме́цкий язы́к.
1 ȕ zalūd vam trûd, sviráči! P ȑ ljavo kazàlīšte.
Provjere i provjera kompetencija - sastavljanje testova Dean Mencinger (predložak sastavile Marijana Vučić - Pećnik i Natalija Andraković Kostanjevac,
Präsentation der Diplomarbeit im Rahmen der Diplomprüfung
Romanismen – romanizmi
Die Unterschiede zwischen dem B/K/S im Semantischen Differential Danko Šipka, Arizona State University
Italianismen in der kroatischen Sprache Diplomarbeit Alexandra Groß
GRADIVO ZA PRVI KOLOKVIJUM
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Hamburg Eine Präsentation von Simone König. Hamburg Quiz.
Tvorba prezenta u njemačkome jeziku © Dalibor Joler,
Drugi kolokvijum Za drugi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo10, 11. i 12. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Prvi kolokvijum Prvi kolokvijum iz Nemačkog jezika 1 podrazumeva gradivo 1, 2. i 3. iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Izgovor i pisanje nemačkih glasova
Prvi kolokvijum Za prvi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
tvorba prezenta u njemačkome jeziku
Januar 2009 Ksenija Čubrilović, Prof.
Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz
GEMISCHTE ADJEKTIVDEKLINATION
Svaka imenica ima svoj član (Artikel)
Prvi kolokvijum Za prvu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz prve tri lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Prvi kolokvijum Za prvi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Prvi kolokvijum Za drugu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
NEBENSÄTZE – ZAVISNO SLOŽENE REČENICE
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika predviznanje iz 12,13, 14 i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ. Lekcija 12.
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika 3 obuhvaćeno je gradivo iz i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 2.
Test III i IV letnji semestar 2017/18 Za 3.i 4. i test iz Nemačkog jezika 2 predviđene su lekcije 10, 11 i 12 iz knjige “BERLINER PLATZ 1.
Mile Mamić JEZIČNI SAVJETI (1997)
KOLIKO JE URA? KLIKNI NA GUMB IN NADALJUJ. 3. RAZRED - Marija Pisk.
Daniel Dugina Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Mladi o Andriću u internetu Workshop Graz,
Gorana Teofilović Srpski pogledi u XVIII i XIX vijeku
Die Farben Boje.
UČI – RADI – UPOZNAJ LERNE – ARBEITE – LERNE KENNEN
Test I i II Zimski semestar
Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz
Mucanje. mucanje Mucanje je poremećaj govora u kojem je govor prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi,
Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz 515
Tvorba i uporaba perfekta:
OSTALGIJA Dejan Đukić.
Der mazedonische Artikel und seine BKS- und russischen Korrelate
Tržište certifikata .....
Sabina Zulić (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Phonetisch-phonlogische und lexikalische Unterschiede.
Daniel Dugina (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzens Universität Graz Hrvatski purizam i tvorba riječi u raljama interneta.
Burg Landskron.
HABEN UND SEIN imati biti
Branko Tošović Institut für Slawistik der Karl-Franzens Universität Graz Projekat.
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
Niti jedan razvoj moderne znanosti nije imao dublji
Njemačka, Austrija i Švajcarska na zimskim olipimpijskim igrama ( )
Kroatien.
Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta
Erasmus iskustvo u Braunschweigu
Osnovne konstrukcije trokuta
 Präsentation transkript:

PRAVILNO GOVORIM HRVATSKI 4 Praktični jezični savjetnik(2004) Karl- Franzens- Universität Graz, Institut für Slawistik Sprachwissenschaftlichesseminar Empfehlungen B/K/S SS2010 O.Univ.-Prof. Dr. Mag. Branko Tosović Ilija Protuđer PRAVILNO GOVORIM HRVATSKI 4 Praktični jezični savjetnik(2004) Kukić Alisa 0412972 alisa.kukic@edu.uni-graz.at

Sadržaj Biografija Sadržaj knjige Gramatičke dvojbe Rječničke dvojbe Stilske dvojbe Tvorbene dvojbe

Biografija * 1957. u Tomislavgradu Pedagoška akademija u Splitu Filozofski fakultet u Zadru Član Hrvatskog novinarskog društva Školski profesor

Sadržaj knjige 1. dio: Gramatičke, rječničke, stilske i tvornbene dvojbe 2. dio: Nije - nego 3. dio: Rječnik savjetnik 4. dio: Istoznačni rječnik - Istoznačnice 5. dio: Dodatak

Gramatičke dvojbe

Kada rabiti koji, a kada kojega? koji → neživo kojega → živo To je brod ribara koji treba potopiti. →znači treba potopiti brod To je brod ribara kojega treba potopiti. →znači treba potopiti ribara

Kada je zbog, a kada radi? Idem u grad radi pregleda zbog bolesti. radi→ želimo iskazati namjeru zbog→ izričemo uzrok

Šetam s bratom i sa sestrom, ali pišem olovkom Pišem olovkom, kopam motikom,… → neživo, onda nema ni s ni sa Došao sam s autobusom. → Znači dosao sam u isti čas kada i autobus, a ja se nisam njime dovezao. Došao je s bolom u duši, ali s radošču na usnama. → abstraktna imenica Šetam s bratom. → živo biće

Upitni prilozi: gdje, kuda, kamo? gdje → želimo saznati mjesto Gdje stanuješ? kuda → želimo saznati put (smjer) Kuda ćeš prolaziti? kamo → želimo saznati cilj Kamo putuješ?

Sirevi, putevi, nosevi ili sirovi, putovi, nosovi? lj, nj, j, ć, č, đ, dž, š, ž → umetak –ev Panjevi, miševi, mačevi,… kraći nominativni oblik množine → dani, psi, mravi, keksi, ... pravilno → sirovi, putovi, nosovi,…

Je li Gospođo Nado ili Nade? Imenice ženskoga roda na –a → -o Gospođo Nado! Imenice ženskoga roda na –ica → -e Gospođo Anice! Imenice ženskoga roda na –ka → -ka Gospođo Dubravka!

S predmetkom ni oprezno! Nije: U ničemu nema vode. Nego: Ni učemu nema vode. Ne valja: Ne dam te za nikakvo blago. Nego: Ne dam te ni za kakvo blago. Ne treba reći: On nije s nikim zadovoljan. Nego: On nije ni s kim zadovoljan.

Bih, bismo i biste Nije: Ja bi pjevao. Nego: Ja bih pjevao. Nije: Mi bi otišli. Nego: Mi bismo otišli. Nije: Vi bi na dopust. Nego: Vi biste na dopust.

Čije je što? Nije: Knjiga Ivana. Knjiga Pavića. Knjiga je od Ivana. Nego: Ivanova knjiga. Pavićeva knjiga.

U (s) vezi toga ili u (s) vezi s tim? Nije pravilno reći: Došao sam u svezi toga. Javljam se u svezi vašeg pitanja. Pravilno je: Došao sam u svezi s tim. Javljam se u svezi s vašim pitanjem.

Rječničke dvojbe

Stube, stepenice, skaline,… stube → hrvatska norma stube i stepenice → u hrvatskoj rječničkoj tradiciji skaline → primorje štenge → u sjevernoj Hrvatskoj stepenice, skaline i štenge → razgovorni jezik

Prisutan ili nazočan? prisutan → iz ruskoga jezika nazočan → živo biće Oluja je nad morem ili na moru. A ne: Oluja je nazočna nad morem.

Obitelj, porodica i familija familija → nije standardni jezik obitelj → Označava srodstvenu skupinu koja živi u zajedničkom domu. porodica → Označava sve srodnike koji su podrijetlom od zajedničkog pretka.

Koje riječi mjesto helikoptera i aviona? helikopter → vrtilet (vrtolet, vrtimlat, vrtomlat, vrtoplov, vrtikril,…) avion → zrakoplov bolje → zrakolet

Riječi: kut, ugao, kantun i ćošak kantun → uz obalu i na otocima ćošak → u unutrašnjosti kut → unutra ugao → izvana kut i ugao → pravilno u standardnom jeziku

Tjedan, sedmica ili nedjelja? tjedan → standardni jezik sedmica i nedjelja → za vrijeme socijalizma nedjelja → naziv jednog dana

Kičma ili kralježnica? kralježnica/ kralješnica → u biološkom i medicinskom nazivlju Nije: U prometnoj nesreći vozač je povrijedio kičmu. Treba: U prometnoj nesreći vozač je povrijedio kralješnicu. Treba mu slomiti kičmu.

Ima li čovjek značaj ili karakter? značaj → želimo istaknuti čovjekove osobine karakter: grčka riječ Čovjek čvrsta, jaka, stabilna karaktera. Čovjek čvrsta, jaka, stabilna značaja.

Zemljopis ili geografija? zemljopis → u osnovnim školama geografija → u srednjim školama geograf – zemljopisac geografski – zemljopisni geografska karta - zemljovid

Čekam te sve, cijelo ili čitavo vrijeme? Čekam te sav, cijo i čitav sat. Čekam te svu, cijelu i čitavu godinu. Obišao sam sav, cijo i čitav svijet. Od svega ima koristi.

Stilske dvojbe

Televizor, televizija, TV program Televizor je uređaj, dakle predmet. Televizija je ustanova, koja priprema i daje televizijski program. Uključi televizor da pogledamo program.

Mjesto da li treba je li! Mjesto: Da li je on došao? Treba: Je li on došao? Ali nije dobro reći: Je li želite kolače? Već: Želtite li kolače?

Dijete ne može biti staro! Koliko je dijete staro? Dijete je staro pet godina. Bolje: Dijete ima pet godina. Pet mu je godina. Dijete je u dobi od pet godina. To je petogodišnji dječak.

Pozdravi prijatno i zdravo Mjesto prijatno: Dobar tek! U slast! Zdravo: komunistčki pozdrav Bolje: Dobar dan! Bog!

Je li riječ slučaj u hrvatskome slučaj? Nije: U slučaju snijega ne ćemo doći. Nego: Zbog snijga ne ćemo doći. Nije: U slučaju da ga susretneš, ti ga pozdravi. Nego: Susretneš li ga, ti ga pozdravi.

Izraz često puta je preobilan On često puta igra u sastavu. → On često igra u sastavu. Ti često puta dolaziš u naš dom. → Ti često dolaziš u naš dom.

Tvorbene dvojbe

Bespomoćno ili nemoćno? hr → ne- sr → bez- bezčastan – nečastan bezakonit – nezakonit bezmilosrdan – nemilosrdan bezokusan – neukusan bezodmoran – neumoran

Potrebit nije isto što i potreban On je potrebit tvojih savjeta. Uvjek je potrebit tvoje ljubavi. U gradu ću kupiti potrebni dio za automobil. Iako je brzoglas potreban, nije još postavljen.

Davaoc, davalac, davatelj ili davac? davaoc → nepravilno davac → u starijem hrvatskom jeziku davalac i davatelj → standardnije jezik bolje → davatelj → davateljica

Čitalac, čitaoc ili čitatelj? Sufiksi –lac i –telj: standardni jezik -telj: podsječa na ruski nastavak Sufiks –oc: nije pravilan

Sjedalica, sjedalo ili sjedište? Gospodine, biste li sjeli? - Bih, odgovori starac. - Sumnjam da ćete naći sjedište, odgovori dječak i nastavi sjediti. sjedište → mjesto gdje se nalazi središnica društva sjedalo → u autobusu, vlaku sjedalica → stolica

Gdje kupiti zlatni nakit: u zlatarnici, zlatari, zlatariji ili u zlatara? zlatar → zanimanje za čovjeka zlatarnica → najpravilniji naziv zlatara → tvornica zlatnih predmeta zlatarija → zlatni predmeti

Literatura Protuđer, Ilija (2004)⁴: Pravilno govorim hrvatski. Praktični jezični savjetnik. Split: Naklada Protuđer.