MUCANJE (jučer,Danas,sutra…) 22.10.2013..Međunarodni dan svjesnosti o mucanju Prezentaciju pripremila: Antonela Puharić Burčul, dipl.defektolog - logoped

Mucanje je poremećaj fluentosti govora u kojem je govor prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi, ili osoba ne može početi govoriti riječ. Govornu nefluentnost može pratiti učestalo treptanje očiju, drhtanje usana ,pokreti ramenima ili glavom te drugi neobični oblici ponašanja koje osoba koja muca radi dok pokušava govoriti.

MUCANJE također često prate ove fizičke manifestacije: ubrzan puls, crvenilo, znojenje, širenje zjenica, povećana napetost mišića usana, jezika ili lica.

Mucanje se može javiti u svim životnim dobima, ali se najčešće javlja između druge i pete godine u doba razvoja govora. Javlja se kod oko 2,4 % djece. Triput je češće kod dječaka nego kod djevojčica, učestalije je kod blizanaca i kod ljevorukih osoba.

TRI KRITIČNA RAZDOBLJA ZA POJAVU MUCANJA 1.Razdoblje između 2. i 5. godine kada se odvija intenzivan govorni razvoj i prelazak na kompleksnije govorne forme 2.Razdoblje polaska u školu i adaptacije na novu i provokativnu sredinu koja traži potvrđivanje ličnosti i stjecanje novog socijalnog statusa 3.Razdoblje puberteta u vrijeme burnih psiholoških i bioloških promjena

MUCANJE KROZ POVIJEST Mucanje je staro koliko i govor. Poznato nam je da su se mucanjem bavili čak i u antičkoj grčkoj. Aristotel i Hipokrat su smatrali da mucanje nastaje uslijed poremećaja govornih i dišnih organa. Kroz povijest su se mijenjala i mišljenja i priroda mucanja još uvijek nije do kraja poznata. Tako su u srednjem vijeku u doba inkvizicije mucanje tumačili kao useljenje zlog duha u ljudsko tijelo. S razvojem zanimanja za znanost u 18.st mucanje se tumači kao posljedica bolesnog jezika i organa za govor. Tek početkom 19.st, kad su teoriju počeli proučavati u praksi, znanstvenici su došli do zaključka da bi mogući uzroci mucanja mogli biti neuro-psihički poremećaji.

? UZROCI MUCANJA ? Kliničari i istraživači koji su se bavili problematikom mucanja godinama se nisu mogli složiti oko toga što ga zapravo uzrokuje, tako da je postojalo nekoliko modela. Onaj koji se održao objašnjavao je mucanje abnormalnim moždanim procesuiranjem usko povezanim s govorom. Samuel Orton i Lee Travis godine 1928. ponudili su neuropsihološki model mucanja, objasnivši da je ono zapravo rezultat nedovoljno razvijene dominacije hemisfera. Iako Ortonov i Travisov model nije u cijelosti prihvaćen, ideja o atipičnom moždanom procesuiranju održala se i u ostalim teorijama.

NEUROLOŠKA PODLOGA MUCANJA Neuroznanost danas želi dokazati da se kod mucanja radi o drukčijoj građi nekih dijelova mozga ili njihovoj slabijoj povezanosti. To su dijelovi mozga koji su povezani s jezikom i govorom. Zbog takvih razlika u radu mozga kod osoba koje mucaju dolazi do povremenog nesklada u radu mišića koji se koriste kod govora.

Danas se sa sigurnošću može reći da osobe koje mucaju imaju atipičnu moždanu aktivnost kad govore, tako da je potvrđeno kako mucanje ima neurološku osnovu. Zahvaljujući istraživanju došlo se do spoznaje da odrasle osobe koje mucaju imaju model atipične aktivacije u mozgu kada šapuću ili glasno iščitavaju riječi. Vrlo je zanimljivo da osobe koje mucaju, a ne sudjeluju u procesu terapije mucanja, pokazuju povećanu aktivnost lijeve i desne hemisfere mozga u odnosu na osobe koje ne mucaju. Povećana aktivnost u obje hemisfere zapravo se odražava na to kako osobe koje mucaju procesuiraju govor, koji je napetiji, s većim naporom i bez automatizma.

Nakon godinu dana inicijalnog tretmana, PET skeniranjem utvrđena je smanjena aktivnost u mozgu, što je, prema riječima stručnjaka, bilo uvjetovano vrlo rigoroznom vježbom, kontrolom i razvijanjem vještina potrebnih za tečan govor. Intenzivan tretman, popraćen bihevioralnim tehnikama, vježbama te velikim trudom i naporom, rezultirao je time da se kod osoba koje mucaju dobio automatiziran i tečan govor s manje napetosti.

Udruga Hinko Freund Udruga "Hinko Freund" nosi naziv prema vukovarskom logopedu, fonijatru i neuropsihijatru koji je još '30-ih godina 20. stoljeća postavio znanstvene temelje hrvatske logopedije i dao smjernice za organizaciju logopedskog rada u nas. Osnovana je 2000. godine i ubrzo je postala članicom europske i svjetske lige udruga za mucanje. Svrha joj je senzibiliziranje javnosti za probleme osoba koje mucaju i unapređivanje njihove komunikacije. Udruzi je glavni cilj organiziranje samopomoći za osobe koje mucaju te educiranje uz pomoć stručnjaka kako bi se rano otkrilo, dijagnosticiralo i preveniralo mucanje

Statistika u Hrvatskoj U Hrvatskoj 92.500 osoba s problemom mucanja. U Hrvatskoj, od 300.000 predškolske djece, njih 37.500 muca. Od 600.000 školske djece, muca njih 10.000, dok među odraslima muca oko 45.000 ljudi. "U predškolskoj dobi omjer dječaka koji mucaju naspram djevojčica je jednak, u osnovnoj se školi taj omjer povećava pa na dva dječaka koji mucaju dolazi jedna djevojčica, dok je kod odraslih na četiri muškarca koja mucaju jedna žena", kaže Laslan.

Stručnjaci se nadaju da će se daljnjim istraživanjem utvrditi je li mucanje genetski uvjetovano. Primijećeno je, naime, da se mucanje češće pojavljuje u nekim obiteljima. U obitelji osobe koja muca također se često nalaze osobe s govornim i jezičkim teškoćama sasvim druge prirode. Znanstvenici govore o tzv. OBITELJSKOM TIPU JEZIČNIH NEDOSTATAKA.

Vrste mucanja Razvojno mucanje- Puno djece ima razdoblje u razvoju kada govor nije tečan, no to je je normalan dio sazrijevanja. Smatra se da je do oko 5% (5 od 100) riječi koje se ne izgovaraju tečno uobičajena pojava u ovom razdoblju Neurogeno mucanje - uzrokovano je problemima u povezivanju između mozga i različitih mišića i živaca u generalizaciji govora. To se može dogoditi nakon moždanog udara ili oštećenja mozga. Psihogeno mucanje-. ima za uzrok različite stresne situacije ili se može javiti ako osoba boluje od mentalne bolesti.

Težina ( stupnjevi) mucanja 1.RAZINA ili NAJBLAŽI OBLIK NETEČNOSTI javlja se najčešće u ranijoj razvojnoj dobi Od 2. do 5 god. djetetovog života( Često se naziva razvojnim ili funkcionalnim mucanjem)a pravilna polagana ponavljanja CIJELIH RIJEČI, DIJELOVA REČENICE ili CIJELE REČENICE sa 2-3 ponavljanja sloga. NEMA znakova NAPETOSTI niti SVIJESTI O POTEŠKOĆI. 2. GRANIČNO MUCANJE - Ponavljaju se SLOGOVI, ali nema napetosti u govoru , niti svijesti o mucanju. Koristi se izravni pristup u terapiji. (Najčešće play terapija) 3. POČETNO MUCANJE – Prisutna su napeta i brza ponavljanja početnih glasova i slogova. Varira visina glasa. Nagli prekidi.Treptanje očima. Prisutna je svijest o teškom govoru, ali j oš nema izrazito negativnih osjećaja prema sebi, kao govorniku. ( Terapiiski cilj: Smanjiti napetost i ukloniti tikove, postepeno širiti rečenični izričaj ( do složene rečenice). 4. PRIJELAZNO MUCANJE – Prevladavaju ČESTI ZASTOJI tijeka govora. Povremena ponavljanja i produljivanja. Izbjegavanja ljudi i situacija. Strah, zbunjenost, sram.( U terapiji se koristi integrativni pristup tj. kombinacija logopedskih i psiholoških postupaka. Cilj: Vratiti se na nenapeti govor i utjecati na smanjenje negativnih emocija i stavova u vezi govora). 5. UZNAPREDOVALO MUCANJE: Karakterizira se više prema dobi, nego prema simptomima. Dugi zastoji s tremorima,puno izbjegavanja sugovornika i govornih situacija. Osoba se osjeća bespomoćno i glupo. Ima negativnu sliku o sebi, s izrazito niskim samopouzdanjem. ( Cilj. terapije:Preispitati stavove, otpustiti negativne emocije, poboljšati govor). Potreban integrativni pristup( Govorna i psihoterapija-Neuroze!).

NA ŠTO RODITELJ TREBA OBRATITI POZORNOST U DJETETOVU GOVORU? Učestala ponavljanja dijelova riječi (npr. r‐r‐ručak ili ru‐ručak) Produžavanja glasova (npr. zzzašto) Promjena artikulacije vokala‐ uporaba nepravilnog, slabog vokala Napetost i napor pri izgovaranju – dijete se napreže pri izgovoru riječi, katkad se uočavaju treptanja očima kao i napetosti na facijalnoj i laringealnoj muskulaturi za vrijeme govora Napetost na razini cijelog tijela osobito ruku i nogu Tremor – nekontrolirano podrhtavanje usnica ili jezika može se pojaviti za vrijeme ponavljanja ili produžavanja glasova ili slogova

NA ŠTO RODITELJ TREBA OBRATITI POZORNOST U DJETETOVU GOVORU? Teškoće u održavanju tijeka zračne struje potrebne za nesmetanu fonaciju –uočava se nepravilno disanje, govori u isprekidanom dahu i nastoji s malom količinom zraka završiti rečenicu. Strah – katkad se kod djeteta može uočiti strah od određenih riječi ili glasova (b,p,t,k,d,m) to su uglavnom glasovi i riječi u kojima je dijete već imalo dulje i neugodne zastoje Izbjegavanje ‐ govornih situacija ili riječi (zamjena riječi) nepotreban broj pauza, ubacivanja neinformativnih zvukova, riječi ili fraza

SITUACIJE U KOJIMA SE MUCANJE SMANJUJE kad osoba: pjeva, govori na samo, šapće, govori zajedno s drugima, kada ne može čuti vlastiti glas, kada govori sama sebi ili kućnim ljubimcima, moli se, govori i piše istodobno, govori sporo, govore dubljim tonom glasa, oponaša nečiji glas i govor.

ZATVORENI KRUG MUCANJA Nefluentan govor Ruganje okoline Negativna slika o sebi Strah Mišićna napetost

Tretman mucanja Pravovremena logopedska terapija može spriječiti da razvojno mucanje ne prijeđe u doživotno. Zbog toga je preporučljivo napraviti procjenu govora kod djece koja imaju teškoće duže od šest mjeseci, a to je praćeno različitim oblicima neobičnog ponašanja ili tikova.

Nadalje, preporučuje se savjetovati se s logopedom ako se pojavljuje veći udio ponavljanja, ako se javlja ponavljanje pojedinih glasova ili slogova (mmmmmammmmma, mamamama), ako se pojedini glasovi jako produžuju (maaaaaaama), ako se javlja veći broj ponavljanja (dododododobiti).

Stručnjaci upozoravaju da se terapija mucanja mora temeljiti na multidimenzionalnom pristupu - motoričkom, spoznajnom i psihološkom

Tretman mucanja Logopeda treba svakako potražiti ako se: poteškoće pojačavaju, disanje je očito nekontrolirano, ako dijete postane svjesno da ima probleme s govorom. Preporučuje se s tretmanom početi što ranije jer se kod mlađe djece brže prevladava.

Tretman mucanja Procjenjuje se da danas postoji oko 250 različitih metoda za tretman mucanja. Često se kombiniraju. Svaka od njih nije podjednako učinkovita za svaku osobu ili uzrast. Bitna je sveobuhvatna opservacija i dobra procjena osobe koja muca, kako bi se odabrao adekvatan rehabilitacijski tretman.

Tretman mucanja Najčešći postupci u terapijama mucanja: Vježbe disanja( abdominalno) Tehnike sporijeg i tišeg ili glasnijeg izražajnijeg govora Vježbe govornog ritma Metode «non avoidence» Različite tehnike opuštanja Situacije “ in vivo” Križno lateralne vježbe i Brain gym Breath maker i Valmod programi i sl,

Tretman mucanja U Zadru; OB Zadar, Centar VIA VOX (privatna praksa) DVLatica,DV Radost OŠ Smiljevac, OŠ Krune Krstića i OŠ Šimuna Kožičića -Benje U Zagrebu:Poliklinika SUVAG SAVJETOVALIŠTE REHABILITACIJSKOG CENTRA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG FAKULTETA, Kušlanova 59a, Zagreb Udruga HINKO FREUND Klaićeva 16, Zagreb Fonijatrijski centar Klinike za bolesti uha, nosa i grla, Referentni centar za fonijatriju Ministarstva zdravstva RH, Zagreb Privatni kabineti U Varaždinu:Opća bolnica Varaždin / privatna praksa

Savjeti roditeljima osigurajte opuštenu kućnu atmosferu Prihvatite djetetovo mucanje kao njegov način govora i ne stavljajte djetetu do znanja kako mislite da je mucanje pogrešno ili da je loša navika. Nemojte kritizirati djetetov govor Govorite što polaganije, mirnije, jednostavnije i ritmičnije s djetetom

Savjeti roditeljima Ako nemate puno vremena, odredite termin kada dijete može s vama neometano razgovarati. U razgovoru s djetetom postavljajte što jednostavnija i preciznija pitanja, ne postavljajte odjednom niz pitanja Čimbur, P. (2001.), Zbogom mucanje: kako sam svladao govornu manu, Naklada Pavičić, Zagreb

Savjeti roditeljima Ne tražite od djeteta da uloži veći trud kako bi izbjeglo mucanje ili da ponavlja riječ dok je tečno ne izgovori. Ne govorite mu da uspori s govorom, ili da razmisli što će reći prije no što počne govoriti. Ne predlažite mu drugi način govora za koji mislite da će mu olakšati govorenje.

Savjeti roditeljima Gledajte dijete u oči dok govori, pokažite interes za sadržaj, a ne za način govora. Pozorno slušajte dok dijete govori, pričekajte da izgovori riječ do kraja. Ne dopunjavajte djetetove riječi ili misli, ne govorite umjesto njega kad nastupi poteškoća u govoru.

Savjeti roditeljima Ne nagrađujte dijete za tečan govor i ne kažnjavajte ga zbog mucanja. Prema djetetu njegujte strpljiv, prijateljski i obazriv odnos. Ako dijete započne tu temu, potrebno je otvoreno razgovarati s njim o mucanju.

Dijete može postići tečan govor vježbom: Ohrabrite dijete da govori u obiteljskom okruženju kad nema napetosti (recitira,pjeva,priča) Polaganim i ritmičnim govorom mu vi pričajte ili čitajte priče, dodajući im malo dramatičnosti; Onih dana kada nema puno govornih blokada, dijete treba stimulirati da govori što je više moguće Kada dijete ima velikih poteškoća u govoru, ne zahtijevajte od njega da puno govori Uvijek slijedite upute logopeda

Savjeti roditeljima Ako dijete zadirkuju zbog mucanja, poučite ga da to primi mirno govoreći: “Dobro, i ja ponekad imam problema s izgovorom neke riječi. Svatko to ima. Ali ja se neću brinuti oko toga.” Većina zadirkivanja prestaje kada se suoče s takvim stavom.

Uzroci mucanja do sada nisu u potpunosti poznati, ali je sigurno da se radi o inače potpuno normalnim ljudima sa svim pozitivnim i negativnim osobinama koje imaju i drugi ljudi.

U školi Neka školska djeca koja mucaju, nastoje prevladati mucanje, što može ovu teškoću još više učvrstiti. Druga se povlače te pretežno šute u školi. Pri tome postaju bolno svjesna razlike između znanja koje posjeduju i mogućnosti da ga pokažu. Izrugivanje i strah od izrugivanja pridonose povlačenju i izolaciji ove djece.

U školi Problem za učitelje može biti donijeti pravu odluku kako pristupiti učeniku koji muca – kako mu dati priliku da pokaže znanje, kako ga ne preopteretiti, je li bolje obraćati mu se ili pustiti ga na miru… Svakako je dobro otvoreno razgovarati o tome s roditeljima i učenikom.

U školi Učitelj treba nastojati da njegovo govorno ponašanje u razredu bude korektno – na neverbalnom planu to je mirno i ujednačeno držanje, kontakt očima sa sugovornikom, ne govoriti brzo, paziti na artikulaciju. Njegovati aktivno slušanje – puštati sugovornika da govori do kraja bez prekidanja, znakovima očima, kimanjem glave i verbalno davati znak da slušamo (da, aha), ponoviti ukratko ono što je rečeno te tako provjeriti jesmo li smo dobro razumjeli. Kod vježbi čitanja u razrednoj nastavi može se vježbati i čitanjem u skupinama ili u paru (unisono).

Dobro je pitati dijete što mu više odgovara – prozivanje kod odgovaranja ili samostalno javljanje, odgovaranje s mjesta ili drugdje u učionici, stojeći ili sjedeći. Uvođenje neverbalnog izražavanja – likovnog, pantomimom, plesom, igrom, ritmičkim vježbama dovodi do opuštanja i smanjuje značaj stalnog verbalnog izražavanja u nastavi.

U školi Izbjegavajte dobrohotne savjete kao što su : «Promisli prije nego što nešto kažeš.» «Udahni prije nego što počneš govoriti.» «Malo se opusti.» «Počni mirno još jednom.» i sl. Kad bi takvi savjeti pomagali, mucanje ne bi bilo takav problem. Time samo pojačavate pozornost koju drugi obraćaju na osobu koja muca. Izbjegavajte iznenadna prozivanja. Izbjegavajte igre riječima kod kojih treba brzo smisliti ili reći odgovor.

U školi Ne pokušavajte pomoći tako da dovršavate riječi ili rečenice. To pomaže u danom trenutku, ali ne dugoročno. Pokušajte se normalno ponašati i ne budite nestrpljivi. Ne okrećite se na drugu stranu, zadržite kontakt očima i ne radite još neke stvari usput. Ne govorite pred drugima o problemu mucanja. Ako želite o tome razgovarati, učinite to nasamo. Ljudi koji mucaju imaju bolje i teže dane – uzmite to u obzir.

Razgovarajte s djetetom i roditeljima i pokažite da prihvaćate dijete sa svim poteškoćama i darovitostima kao i druge učenike. Pružajte u razredu prilike svima da pokažu različite darovitosti i znanja – likovne, društvene, glazbene itd. Ako se javi izrugivanje – ono se kod djece često javlja kod svega što je drukčije – može se u razredu razgovarati ili u različitim radionicama obraditi tema “Svi smo različiti ” i sl. u kojima se može spoznati da se i druga djeca u razredu razlikuju u mnogim osobinama. Svakako reagirajte odmah i pokažite da taj postupak ne smatrate ispravnim.

Ako je dijete uključeno u logopedski tretman, pohvalite nasamo njegov novi način govora. U to vrijeme dogovorite s djetetom njegovo nastupanje pred razredom prema tome kako ostvaruje napredak u govoru. Informirajte roditelje o mogućim poteškoćama i poboljšanjima kod upotrebe novog načina govora.Po mogućnosti kontaktirajte i savjetujte se s logopedom, kod kojeg je dijete u terapiji.

Poznate osobe koje su mucale Najčešće spominjani primjer je slavni antički govornik Demosten – njegovi biografi tvrde da je svoje govorne poteškoće otklanjao tako da je govore vježbao vičući ili držeći šljunak u ustima. I među suvremenicima ima puno onih koji su postali uspješni u javnom životu nakon što su prevladali mucanje - Winston Churchill, Charles Darwin, Marilyn Monroe, Bruce Willis, Jimmy Stewart i mnogi drugi.

U Hrvatskoj među najpoznatijima su Gibonni Slaven Bilić

HVALA NA POZORNOSTI! 

Literatura 1.Čimbur, P. (2001.), Zbogom mucanje: kako sam svladao govornu manu, Naklada Pavičić, Zagreb 2.Galić-Jušić, I. (2001), ŠTO UČINITI S MUCANJEM - Cjelovit pristup govoru i psihi, Ostvarenje, Lekenik 3.I maheri mucaju, pa što ...”, www.vecernji-list.hr 4.O mucanju… www.udruga-hinkofreund.hr Microsoft Encarta Encyclopedia . Stottern oder unflüssige Sprache? - Unterscheidung ist bei Kindern leicht, Ärztezeitung online www.medicina.hr www.udruga-hinkofreund.hr www.stottern.info www.stottern-und-schule.de www.sprachheilpaedagogik.de www.erf.