Bosanski jezik ( Das Bosnische ) Proseminar zur Synchronie des B/K/S ( Was ist Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch? ) WS 2006 Graz Admir Kadrić

1. Istorija bosanskog jezika ( Geschichte der bosnischen Sprache ) prvo spominjanje imena "Bosna" u rimskim spisima priča se Indogermanskim jezikom, sličan današnjem albanskom 948. godine prvi pisani dokument u kojem se Bosna spominje kao državna cjelina oko 700. godine Sloveni naseljavaju Balkan romanizirano stanovništvo, većinom tračkog i ilirskog porijekla povlači se u planine

863. godine vizantijski car šalje dva misionara, Ćirila i Metodija u Panoniju i Moravsku da opismene sveštenike u cilju bogosluženja na staroslovenskom jeziku pojava pisma "Glagoljica" nastanak ćirilice (smatra se da su je prvi put sastavili učenici Ćirila i Metodija) u Bosni se praktikuje vjera "Crkve bosanske" - heretički pravac, nazvan "Bogumili" od 12. do 20. vijeka upotreba "bosančice" najpoznatiji dokument pisan "bosančicom" je "Kulinova povelja" (pisana 1189. godine)

1463. godine Osmanlije osvajaju Bosnu Konstantin Filozof krajem 14. vijeka navodi bosanski jezik kao standardni jezik pojava "arebice" u 15. i 16. vijeku (bosanski jezik pisan arapskim pismom) koristila se do II. svjetskog rata (zadnje djelo pisano arebicom štampano je 1941. godine u Sarajevu pod nazivom "Fikhul-ibadat" od M. Seida Serdarevića) pojava velikog broja turcizama književnost pod uticajem orijenta (alhamijado književnost) prvo štampano djelo alhamijado književnosti je "Knjiga o religiji na bosanskom jeziku", autora Mustafe Rakima, štampano u Istanbulu

u doba Osmanlija svi pisci iz Bosne se izjašnjavaju da pišu bosanskim jezikom Matija Divković - prvi bosanski pisac jedan od najstarijih dokumenata koji svjedoče o bosanskom jeziku nalazi se u notarskim knjigama grada Kotora (kupoprodajni ugovor jedne 15. - godišnje djevojčice bosanskog porijekla, imena Djevena) poznata balada "Hasanaginica" 1774. godine zabilježena od Alberta Fortisa, za koju on kaže da je pisana bosanskim jezikom 1880. godine Franjo Vuletić piše prvu bosansku gramatiku namijenjenu školstvu u Bosni i Hercegovini, prije svega za sve građane, bez obzira na vjersku pripadnost

u toku austrougarske vladavine naziv "bosanski jezik" se spominje kao standardni jezik Bosne i Hercegovine 1879. godine pojava termina "srpsko-hrvatski jezik" 04.10.1907. godine bosanski jezik se ukida kao standardni jezik Bosne i Hercegovine List "Bošnjak", osnovan 1891. godine u Sarajevu čuva i dalje "bosansko ime" pod nadzorom Muhamed-Beg Kapetanovića 29.11.1907. godine novim dekretom ponovo je uveden termin "bosanski jezik" i dozvoljeno izjašnjavanje istim kao maternjim jezikom pokraj Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, bosanski jezik su koristili i Bošnjaci iz predjela današnjeg Sandžaka i Crne Gore

jezičko-političkim dogovorom, srpskohrvatski, odnosno hrvatskosrpski jezik postaje standardni jezik Bosne i Hercegovine, iako je termin "bosanski jezik" postojao još i prije osmanlijskog osvajanja s obzirom na šutnju bosanskih intelektualaca tog vremena dolazi do potpunog ukidanja bosanskog jezika tek nakon rata u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.) dolazi do obnavljanja naziva "bosanski jezik"

2. Savremeni bosanski jezik ( moderne bosnische Sprache) latinično i ćirilično pismo kao standardno (po trideset fonema) u Federaciji Bosne i Hercegovine dominira latinično, a u Republici Srpskoj ćirilično pismo istočno-hercegovački ijekavski dijalekt (štokavsko - ijekavski) uzet kao standardno narječje bosanskog jezika pokraj štokavsko-ijekavskog (kliješta) u Bosni i Hercegovini nalazimo i ikavski izgovor glasa "jat" (klišta), kao i ijekavsko-šćakavski (kliješća)

Literatura (Literaturverzeichnis) Knjige: Halilović, Senahid: Bosanski jezik, – drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Biblioteka Ključanin, Sarajevo 1998. Halilović, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo, 1996. J. Dževad, H. Senahid, P. Ismail: Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, 2000. Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997. Noel Malcolm, Geschichte Bosniens, Fischer Verlag, Frankfurt, 1996. Noel Malkolm, Povijest Bosne, Sarajevo, 1995. F. Rački, O starom grbu bosanskom, rad JAZU, C, Zagreb, 1890. M. Hadžijahić, Porijeklo bosanskih Muslimana, Sarajevo, 1990. Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata, drugo izdanje, Sarajevo, 1998.

Internet: http://en.wikipedia.org/wiki/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina http://bs.wikipedia.org/wiki/Lista_bosanskohercegova%C4%8Dkih_zastava http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Rastbosne.jpg http://www.camo.ch/historija-bih.htm – Noel Malcolm: "Povijest Bosne" – online izdanje (posjedujem u izvornom izdanju i potpuno je identično)