Europäischer Tag der Sprachen

Slides:



Advertisements
Ähnliche Präsentationen
HABEN UND SEIN PRÄTERITUM.
Advertisements

Einheit 3 Die Republik Kroatien und ihre Verfassung
Man sagt, dass es nur 1 Minute braucht,
Provjere i provjera kompetencija - sastavljanje testova Dean Mencinger (predložak sastavile Marijana Vučić - Pećnik i Natalija Andraković Kostanjevac,
Die Unterschiede zwischen dem B/K/S im Semantischen Differential Danko Šipka, Arizona State University
GRADIVO ZA PRVI KOLOKVIJUM
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Tvorba prezenta u njemačkome jeziku © Dalibor Joler,
Ponavljanje Klik auf Deutsch 5. Präsens (sadašnjost) Monika ________ gern Pizza und _________ gern Cola. (essen/trinken) __________ du lange am Morgen?
Drugi kolokvijum Za drugi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo10, 11. i 12. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Prvi kolokvijum Prvi kolokvijum iz Nemačkog jezika 1 podrazumeva gradivo 1, 2. i 3. iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
tvorba prezenta u njemačkome jeziku
Januar 2009 Ksenija Čubrilović, Prof.
Prvi kolokvijum Za prvu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz prve tri lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Hallo! Guten Morgen! (Dobro jutro!) Tschüs! (Adijo!)
Prvi kolokvijum Za drugu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika predviznanje iz 12,13, 14 i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ. Lekcija 12.
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika 3 obuhvaćeno je gradivo iz i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 2.
Test III i IV letnji semestar 2017/18 Za 3.i 4. i test iz Nemačkog jezika 2 predviđene su lekcije 10, 11 i 12 iz knjige “BERLINER PLATZ 1.
Mile Mamić JEZIČNI SAVJETI (1997)
EMINA JOVIĆ Srpski pogledi na odnose između bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika u poslednjih dvadeset godina (1991‒2011) Institut für Slawistik.
Daniel Dugina Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Mladi o Andriću u internetu Workshop Graz,
Dr. Muriz Hadžikadunić, red.prof
Gorana Teofilović Srpski pogledi u XVIII i XIX vijeku
Die Farben Boje.
UČI – RADI – UPOZNAJ LERNE – ARBEITE – LERNE KENNEN
PLANIRANJE U ZAPADNOJ EUROPI
MENADŽERSKO ODLUČIVANJE
Osnovni pojmovi (pragmatika, komunikacija, sredstva komunikacije)
USPJEŠNO UPUĆIVANJE RADNIKA HRVATSKIH TVRTKI NA RAD U AUSTRIJU
Mucanje. mucanje Mucanje je poremećaj govora u kojem je govor prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi,
WIR VERSICHERN DAS WUNDER MENSCH.
O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija« Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)
erste Hälfte des 20. Jahrhunderts
Andrićev Gralis-Korpus za period od do 1941.
Radionica REPARIS Date
Tina Grilc Delo v tujini S Tino v tujino - stinovstujino.com Tina Grilc
Alma Halidović (Tuzla) Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli Odsjek za njemački jezik i književnost Upotreba konektora ako.
Tvorba i uporaba perfekta:
OSTALGIJA Dejan Đukić.
Der mazedonische Artikel und seine BKS- und russischen Korrelate
Zakaj se učiti nemščino?
EUROPSKA JAVNA ISPRAVA
Poslovi banaka sa stanovništvom
MUCANJE (jučer,Danas,sutra…)
Tržište certifikata .....
Sabina Zulić (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Phonetisch-phonlogische und lexikalische Unterschiede.
Direktor tvrtke Eko toplota energetika d.o.o.
Burg Landskron.
Jesu li dobri socijalni odnosi ključ poboljšanja škola?
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
Niti jedan razvoj moderne znanosti nije imao dublji
H E M I J A?????? -Zašto se led topi ili voda isparava?
Njemačka, Austrija i Švajcarska na zimskim olipimpijskim igrama ( )
Dodatna oprema BT-50 Ante Bartulović Mazda Hrvatska Intro:
Kroatien.
KOMPENZACIJSKI MENADŽMENT 4. Sustavi plaća na temelju ocjenjivanja
Michael Wolters, Glavni tajnik EMCEF-a Torino, 21. veljače 2012.
Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta
Erasmus iskustvo u Braunschweigu
Ćopićeve i Živkovićeve
Osnovne konstrukcije trokuta
European Youth Parliament
Ćopićeve i Živkovićeve
 Präsentation transkript:

Europäischer Tag der Sprachen

Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001 Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001. godine “Europske godine jezika” s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja. Želja nam je tijekom tih dana pokazati u pravom smislu jezičnu raznolikost i to u virtualnom svijetu, pa smo stoga i ovaj projekt nazvali VIRTUALNI JEZIČNI FESTIVAL. U povodu tog dana, 26. rujna organiziraju se različite aktivnosti. No, neke aktivnosti iako vezane uz taj dan odvijaju se ranije ili tijekom nekog duljeg razdoblja.

“Europljani su sve više svjesni razlike koju poznavanje stranih jezika može značiti u njihovim životima. Osim što su praktičan doprinos osobnom razvoju, jezici znače više poslova za tvrtke, dajući im izvozna tržišta”, istaknula je europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Andrula Vasiliu.

EU ima 23 službena jezika i više od 40 regionalnih i manjinskih jezika, što je čini jedinstvenom višejezičnom zajednicom. Europski dan jezika pokrenut je 2001. kako bi se obilježilo tu raznolikost i istaknula važnost jezika u privatnom i profesionalnom životu te poznavanje više od jednog jezika. Europska komisija kroz program za cjeloživotno obrazovanje promiče učenje stranih jezika s 50 milijuna € na godinu.

So viele Sprachen man spricht, so viel ist man wert! Stara poslovica kaže: ,,Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš”. Danas upravo tako i jest. Poznavanje jezika otvara mnoga vrata – pojedincima ka boljoj karijeri, uvjetima života, studiju ili radu, a organizacijama da posao lakše obavljaju u različitim zemljama. No prije svega, jezik koji neka osoba govori dio je njihovog identiteta i kulture. Učenje jezika stoga znači i razumijevanje drugih ljudi i njihova načina razmišljanja, a čuvanjem vlastitog jezika čuvamo i vlastiti identitet i kulturu.

Ein Tag der großen und kleinen Feiern Der 26. September hat natürlich nicht nur mit Zielen zu tun – er ist auch Anlass für zahlreiche Veranstaltungen. Jedes Jahr werden europaweit Hunderte von Events, in deren Mittelpunkt die Sprachen stehen, organisiert: Vorstellungen, Kinderprogramme, Musikspiele, Sprachkurse, Radio- und Fernsehsendungen oder Konferenzen, um nur einige Beispiele zu nennen.

Jeste li ste znali da...? Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori šest milijardi ljudi, podijeljenih u 189 neovisnih država. Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika. U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.

… Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi. Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utiču jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzete iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.

… Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i "savršeni dvojezičari" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezičari ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju jezika. Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.

… Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezika pripada velikoj indo europskoj obitelji. Većina europskih jezika pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj. Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski i engleski, među ostalima.

… Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, među ostalima. Slavenski jezici uključuju ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostali. Većina europskih jezika koriste latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim slovima. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo. Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.

… Neeuropski jezici najčešće rabljeni na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindi, svaki sa svojim sustavom pisanja. Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200, ovisno o kriteriju. Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu se govori oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindi, punjabi, itd.). Europska godina jezika ., ., koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, uspjela je uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica. Njegove aktivnosti slavile su jezičnu raznolikost u Europi i promicale učenje jezika.

Nakon uspjeha te godine, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine. Opći ciljevi Europskog dana jezika su: 1. Upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturno razumijevanje; 2. Promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, koju treba njegovati i sačuvati; 3. Poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje, bilo za studijske svrhe, za profesionalne potrebe, za potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene.

Antworte!

OS Josipa Kozarca Vinkovci 8.a Kraj Napravili: Ema Bicanic Josip Crvenkovic Ana Cvitkusic Sara Dobosevic Lucija Hodak Kristina Kelemen Karolina K. Suppiger OS Josipa Kozarca Vinkovci 8.a

ZADACI

1.

3.

4.

5. 6.

7.

8.

9.