Bugarski fitonomi Albena Obendrauf

Slides:



Advertisements
Ähnliche Präsentationen
Pflanzen in unserer Umgebung
Advertisements

Teil Geobotanik /Pflanzenökologie
Falsche Freunde im Russischen und Bulgarischen
LV-Leiter: Branko Tošović
„Die Lokativpräpositionen in den Grazer Werken von Ivo Andrić“
Institut für Slawistik der Karl-Franzens Universität Graz Graz, 25. November 2010 Evaluierung der Grazer Sprachwissenschaft von 2005 bis 2009 Einführung.
DIE UNTERSCHIEDE IN DEN DREI VERSIONEN BOSNISCH- HERZEGOWINISCHER GESETZESTEXTE Eine Analyse phonetisch-phonologischer Unterschiede sowie Wortbildungsunterschiede.
Die Entwicklung des Beistrichs in den Rechtschreibregelwerken des Bosnischen/Kroatischen/ Montenegrinischen/Serbischen Die Entwicklung des Beistrichs in.
Diplomarbeit Magdalena Kaiser Karl-Franzens Universität Graz Mai 2010
1 3. Symposium Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen Graz, 16.–18. April 2009 Ein phraseologisches Kroatisch/Serbisch-Deutsches.
Germanismen im Gralis-Korpus
Albena Obendrauf Die serbokroatische, russische und slowenische Phytosymbolik, Phytonymie und Phytopragmatik Seminar SS 2005 Prof. Branko Tošović Graz,
EINFÜHRUNG UVOD NJEMAČKI JEZIK.
Vegetationsgliederung
Botanik-Testat 6. Runde (Mai bis Juni 2012) Die Abbildungen in dieser Präsentation wurden verschiedenen fremden Internet-Seiten entnommen. Ich beanspruche.
Man sagt, dass es nur 1 Minute braucht,
„Floristische Aufwertung artenarmen Grünlandes im Landkreis Wittenberg – Erfahrungen und Erkenntnisse“ „Modellprojekt zur Grünlandaufwertung in FFH-Gebieten“
Alliaria petiolata (Knoblauchsrauke)
Germanizmi u rječniku bosanskog jezika (2007)
Einführung in die Germanistik 2
PERFEKAT U NEMAČKOM JEZIKU. UPOTREBA GEBRAUCH Za izražavanje onoga što se desilo u prošlosti – gestern, am Wochenende, früher, letzes Jahr, vor drei Monaten,
Provjere i provjera kompetencija - sastavljanje testova Dean Mencinger (predložak sastavile Marijana Vučić - Pećnik i Natalija Andraković Kostanjevac,
Romanismen – romanizmi
Die Unterschiede zwischen dem B/K/S im Semantischen Differential Danko Šipka, Arizona State University
Italianismen in der kroatischen Sprache Diplomarbeit Alexandra Groß
GRADIVO ZA PRVI KOLOKVIJUM
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Preterit Preterit pravilnih glagola se gradi od: glagolske osnove i nastavaka: npr. wohnen 1.-te 2.-test 3.- te 1.-ten 2.-tet 3.-ten.
Tvorba prezenta u njemačkome jeziku © Dalibor Joler,
Drugi kolokvijum Za drugi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo10, 11. i 12. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Prvi kolokvijum Prvi kolokvijum iz Nemačkog jezika 1 podrazumeva gradivo 1, 2. i 3. iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Izgovor i pisanje nemačkih glasova
tvorba prezenta u njemačkome jeziku
Januar 2009 Ksenija Čubrilović, Prof.
Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz
Prvi kolokvijum Za prvu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz prve tri lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
aus Deutschland, Schweiz und Österreich
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Woher kommst du. (Od kod prihajaš. ) Ich komme aus Slowenien
Test I i II Zimski semestar
Prvi kolokvijum Za drugu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika predviznanje iz 12,13, 14 i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ. Lekcija 12.
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika 3 obuhvaćeno je gradivo iz i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 2.
Test III i IV letnji semestar 2017/18 Za 3.i 4. i test iz Nemačkog jezika 2 predviđene su lekcije 10, 11 i 12 iz knjige “BERLINER PLATZ 1.
Mile Mamić JEZIČNI SAVJETI (1997)
Dr. Muriz Hadžikadunić, red.prof
Branko Tošović (Univerzitet Graz, Austrija) 1
Die Farben Boje.
Einführung in die Germanistik 2
Osnovni pojmovi (pragmatika, komunikacija, sredstva komunikacije)
erste Hälfte des 20. Jahrhunderts
(Morfofonološki procesi u paradigmi fleksije i derivacije
Tvorba i uporaba perfekta:
Sabina Zulić (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Phonetisch-phonlogische und lexikalische Unterschiede.
Daniel Dugina (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzens Universität Graz Hrvatski purizam i tvorba riječi u raljama interneta.
Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca
Kontrastivna analiza stilsko obilježene leksike u Ćopićevom djelu
Niti jedan razvoj moderne znanosti nije imao dublji
H E M I J A?????? -Zašto se led topi ili voda isparava?
Njemačka, Austrija i Švajcarska na zimskim olipimpijskim igrama ( )
Dodatna oprema BT-50 Ante Bartulović Mazda Hrvatska Intro:
Kroatien.
Weiter mit Klick.
Ćopićeve i Živkovićeve
Nr. Gattung / Art / Sorte / Grp. Deutscher Handelsname
Ćopićeve i Živkovićeve
 Präsentation transkript:

Bugarski fitonomi Albena Obendrauf Srpskohrvatska, ruska i slovenačka fitosimbolika, fitonimija i fitopragmatika Seminar SS 2005 Prof. Branko Tošović Graz, 2005 albena.obendrauf@inode.at Klicken Sie hier auf Ihre Sprache ►

Principi jezičke nominacije ► 2 sloja nominacije  racionalni sloj ▬ materijal iz onomasiologijskih universalija (najčešće fizičke osobine biljaka – boja, ukus, miris, oblik) ▬ opšte primjene u praksi (lijek za određene bolesti) 2

▬ načini lečenja i zaklinanja  iracionalni sloj ▬ načini lečenja i zaklinanja ▬ običaji sa magičnim i demonskim sadržajima 3

Jedinice nominacije ► analitičke i sintetičke oznake sa jasnom strukturom misli i formi ► analitičke oznake sa nejasnom strukturom misli i formi ► analitičke i sintetičke oznake, koje su rezultat semantičke gradnje reči (prenošenjen značenja i odvajanjem lekseme) 4

► oznake, koje su pozajmljene iz nekog drugog jezika i prilagođene bugarskom jezičkom sistemu ► oznake, koje su pozajmljene iz nekog drugog jezika i bez bitnijih promjena prilagođene bugarskom jezičkom sistemu 5

Načini gradnje bugarskih fitonima vanjski svet – misao – jezik posmatranje → predstava→ pojam ►amalitička gradnja ►sintetička gradnja 6

Analitička gradnja ►povezivanje reči  onomaziološko obilježje izražavaju se adjektivima koji označavaju kvalitet бя́ла трева́ – Andropogon ischaemum че́рна трева́ – Chenopodium vulgaris ки́села трева́ – Blitum virgatum сла́дка трева́ – Atriplex hortensis о́стра трева́ – Carex acuta Carex acuta 7

►kompozita, gradnja afiksa Sintetička gradnja ►kompozita, gradnja afiksa  onomaziološko obilježje realizuje se osnovom adjektiva, koje se stavlja afix-morfem бе́лика – Quercus pedunculata черну́шка – Boletus scaber ки́селец – Berberis vulgaris сладу́н – Quercus conferta о́стрица – Carex hirta Carex hirta 8

Sadržajna struktura fitonima ► relacija imenovane supstance (S) prema osobini (Q), radnji (A) ili prema nekoj drugoj supstanci (S¹)  odnos između supstance i osobine – (S-Q)  odnos između supstance i radnje – (S-A)  odnos između supstance i druge supstance – (S-S¹) жълтиче - Berberis vulgaris 9

Odnos supstanca – osobina ► nomina qualitativa – (S-Q)  (S-Q) – odnos između supstance i realno postojeće osobine дебеле́ц – Sedum maximum лю́так – Quercus pedunculata мо́ровак – Solanum melongena синя́че – Centaurea cyanus бели́зен – Andropogon ischaemum Sedum maximum 10

 (S-Q¹) – odnos između supstance i prenošene osobine тъ́жник – Iris здра́вец – Geranium къ́рвавец – Sanguisorba officinalis мъ́дрица – Sisymbrium sophia лени́вче – Lysimachia nummularia Iris 11

Odnos supstanca – radnja Dva podtipa: ► (S→A) – supstanca je aktivni član u relaciji  nomina agentis – supstanca je izvršilac radnje омайник – Aconitum cammarum ви́як – Festuca ovina къпа́лка – Pulicaria vulgaris джяпа́ло – Antirrhinum majus треперу́шка – Briza media Aconitum cammarum 12

 nomina instrumentari – supstanca je sredstvo prema radnji вража́лка – Stellaria media дрънка́лка – Vaccaria segetalis разво́дниче – Solanum dulcamera сво́дница – Cytisus laburnum приспи́вниче – Melilotus officinalis Stellaria media 13

nomina delentis – supstanca se stavlja nasuprot radnje, ona je „izazivač bolesti” поре́зика – Achilea millefolium бълва́вица – Lolium temelentum посе́чище – Hypericum изси́пниче – Herniaria incana гли́ставиче – Artemisia maritima Achilea millefilium 14

nomina restituentis – supstanca se stavlja nasuprot radnje, koja deluje na ozdravljenje зара́сличе – Symphytum officinale маза́лка – Malva silvestris поймалка – Alyssum minimum мази́ло – Teucrium стома́хниче – Allium ursinum Symphytum officinale 15

► (S←A) – radnja ne ide iz supstance i usmjerena je na nju  nomina patientis – supstanca je rezultat ove radnje кърни́к – Quercus pedunculata наста́вниче – Equisetum arvense Quercus pedunculata Equisetum arvense 16

Odnos supstanca – supstanca ► (S - S¹) – relacija između imenovane supstance i one, koja nosi osobinu  nomina comparationis – relacija sličnosti * (S~S¹) – poređenje supstance kao celo sa drugom supstancom свещи́лка – Verbascum thapsiforme ове́сица – Bromus secalinus Verbascum thapsiforme Bromus secalinus 17

* (S~¹S¹) – poređenje ednog dela supstance sa drugom supstancom зве́здан – Lotus corniculatus главо́ч – Anthemis arvensis качу́ляк – Polygonum convolvulus ко́зак – Tragopogon грозда́нка – Cytisus са́блянка – Gladiolius Lotus corniculatus 18

* (S~²S¹) – poređenje sličnih osobina oba dve supstance лимо́ника – Melissa officinalis сне́жник – Viburnum opulus меда́к – Salvia glutinosa млеча́к – Teraxacum о́гнянка – Adonis flammaea о́хлювка – Lotus corniculatus Viburnum opulus 19

* poređenje određene biljke sa ljudskim bićem nomina persinificata – poređenje supstance sa čovekom * poređenje određene biljke sa ljudskim bićem моми́че – Bidens cernua ци́ганка – Lepidium draba коко́нка – Artemisia camphorata изго́рка – Orchis ustulata калу́геричка – Iris pseudacorus лазарки́ня – Asperula odorata Lepidium draba 20

* poređenje određene biljke sa ljudskim imenom Тодо́ра – Dahlia variabilis дебе́ла Ма́ра – Sedum maximum ла́зарче – Geranium robertianum демя́нка – Solanum melongena Dahlia variabilis 21

nomina collocativa – relacija koegzistencije u jednom zajedničkom prostoru – (S□S¹) (по)дру́миче – Matricaria chamomilla лено́вка – Camelina sativa жебя́к – Anemone ranunculoides пъ́нчушка – Armilaria mellea бла́тниче – Caltha palustris Caltha palustris 22

 nomina contemporanea – relacija koegzistencije u vreme ма́ртенче – Narcissus pseudonarcissus дими́тровче – Chrysanthemum leucanthemum е́нювче – Galium verum гергьовденче – Convallaria majalis вели́кденче – Calamintha alpina Convallaria majalis 23

nomina exterminativa – irealni odnos, koji nije konkretan između imenovane supstance i one, koja nosi osobinu (onomaziologična osobina je desemantizovana i znači „štetan“, „nekoristan“, „divlji“) въ́лча я́бълка – Aristolochia clematitis Aristolochia clematitis 24

лиси́ча трева́ – Anchusa officinalis змийско гро́зде – Arum maculatum 25

Literatura: ◆ Choliolčev, Christo. (1990): Onomasiologische und derivative Struktur deer bulgarischen Phytonyme. Wien: Verein “Freunde des Hauses Wittgenstein”. ◆ Arnaudov, J. u.a. (1998): Nemsko- balgarski rechnik. Deutsch- Bulgarisches Wörterbuch. 5. erarbeit. Aufl. Bd. 1-2. Sofia: Emas. ◆ Mitev, D.; Miteva, C. (1996): Grammatika russkogo jazyka. V obrazcach i spravocnych perecenjach. Morfologija. Sumen: Episkop Konstantin Preslavski. ◆ Uroić, M.; Hurm A. (1994): Deutsch-Kroatisches Wörterbuch. Zagreb: Školska knjiga ◆ Genaust, H. (1976): Etymologisches Wörterbuch der botanischen Pflanzennamen. Basel 26

◆ Kitanov, B. (1986): Kulturnite rastenija v Balgarija. Morfologija, proizhod, istirija i značenie. Sofia ◆ Stijkov, S. (1993): Balgarska dialektologija. 3. verarbeit. Sofia: Izdatelstvo na Balgarskata Akademija na Naukite 27