Njemačka, Austrija i Švajcarska na zimskim olipimpijskim igrama ( )

Slides:



Advertisements
Ähnliche Präsentationen
HABEN UND SEIN PRÄTERITUM.
Advertisements

„Die Lokativpräpositionen in den Grazer Werken von Ivo Andrić“
PŘEDLOŽKY Předložky se 3. pádem Předložky se 3. pádem Předložky se 4. pádem Předložky se 4. pádem Předložky se 3. a 4. pádem Předložky se 3. a 4. pádem.
Kennst du….? Accusative Personal Pronouns. Kennst du den Ulli? ihnsie m. f. pl. Ja, ich kenne ____________.
Einheit 3 Die Republik Kroatien und ihre Verfassung
RAZMJENA UČENIKA – LANDAU (DNEVNIK), 28. veljače – 7. ožujka 2009.
Man sagt, dass es nur 1 Minute braucht,
Předložky se 3. a se 4. pádem.
Die Konstruktion da + Präsens in den Grazer Werken von Ivo Andrić
RAKIĆ ZEITUNG.
PERFEKAT U NEMAČKOM JEZIKU. UPOTREBA GEBRAUCH Za izražavanje onoga što se desilo u prošlosti – gestern, am Wochenende, früher, letzes Jahr, vor drei Monaten,
Provjere i provjera kompetencija - sastavljanje testova Dean Mencinger (predložak sastavile Marijana Vučić - Pećnik i Natalija Andraković Kostanjevac,
Die Unterschiede zwischen dem B/K/S im Semantischen Differential Danko Šipka, Arizona State University
GRADIVO ZA PRVI KOLOKVIJUM
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Usmeni ispit Kursleiterin: Marina Đukić Mirzayantz.
Hamburg Eine Präsentation von Simone König. Hamburg Quiz.
Preterit Preterit pravilnih glagola se gradi od: glagolske osnove i nastavaka: npr. wohnen 1.-te 2.-test 3.- te 1.-ten 2.-tet 3.-ten.
Tvorba prezenta u njemačkome jeziku © Dalibor Joler,
Drugi kolokvijum Za drugi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo10, 11. i 12. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Prvi kolokvijum Prvi kolokvijum iz Nemačkog jezika 1 podrazumeva gradivo 1, 2. i 3. iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Izgovor i pisanje nemačkih glasova
Olympische Winterspiele
Prvi kolokvijum Za prvi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
tvorba prezenta u njemačkome jeziku
Januar 2009 Ksenija Čubrilović, Prof.
Prvi kolokvijum Za prvu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz prve tri lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Prvi kolokvijum Za prvi kolokvijum iz Nemačkog 2 podrazumeva se gradivo 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Pronominaladverbien Zamjenički prilozi.
Prvi kolokvijum Za drugu godinu učenja nemačkog jezika podrazumeva znanje iz 7, 8. i 9. lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 1”
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika predviznanje iz 12,13, 14 i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ. Lekcija 12.
Test I i test II Zimski semestar 2017/18
Test I i II Zimski semestar 2017/18 Za prvi i drugi test iz nemačkog jezika 3 obuhvaćeno je gradivo iz i 15 lekcije iz knjige “BERLINER PLATZ 2.
Die Maskottchen der Olympischen Winterspiele.
Test III i IV letnji semestar 2017/18 Za 3.i 4. i test iz Nemačkog jezika 2 predviđene su lekcije 10, 11 i 12 iz knjige “BERLINER PLATZ 1.
Mile Mamić JEZIČNI SAVJETI (1997)
Savezna Republika Njemačka
Daniel Dugina Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Mladi o Andriću u internetu Workshop Graz,
Die Farben Boje.
Osnovni pojmovi (pragmatika, komunikacija, sredstva komunikacije)
IZVJEŠĆE DANI OTVORENIH VRATA 29. – 30. XI
Mucanje. mucanje Mucanje je poremećaj govora u kojem je govor prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi,
WIR VERSICHERN DAS WUNDER MENSCH.
Republika Austrija.
Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz 515
Frazeologija u djelu Ive Andrića „Travnička hronika“
Tvorba i uporaba perfekta:
Der mazedonische Artikel und seine BKS- und russischen Korrelate
Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen
Tržište certifikata .....
Sabina Zulić (Graz) Institut für Slawistik Karl-Franzenz-Universität Graz Phonetisch-phonlogische und lexikalische Unterschiede.
Direktor tvrtke Eko toplota energetika d.o.o.
HABEN UND SEIN imati biti
Branko Tošović Institut für Slawistik der Karl-Franzens Universität Graz Projekat.
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
ȕzalūd vam trûd, sviráči!
Niti jedan razvoj moderne znanosti nije imao dublji
H E M I J A?????? -Zašto se led topi ili voda isparava?
Dodatna oprema BT-50 Ante Bartulović Mazda Hrvatska Intro:
Kroatien.
Fonološka i morfološka analiza erdeljskog dijalekta
Erasmus iskustvo u Braunschweigu
Wir laden herzlich ein zum Mitbeten der NOVENE.
Ćopićeve i Živkovićeve
Osnovne konstrukcije trokuta
European Youth Parliament
Ćopićeve i Živkovićeve
 Präsentation transkript:

Njemačka, Austrija i Švajcarska na zimskim olipimpijskim igrama (1924-2010) Matea Karišik Beograd, 2010

Olimpijske igre “Najvažnije na Olimpijskim igrama nije pobediti, nego učestvovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobeda nego borba. Veliki je onaj čovek koji ne osvaja nešto bez časne borbe.” Olimpijska izjava

Olimpijske igre Antičke Olimpijske igre su se održavale u Zevsovu čast, u Zevsovom svetilištu, Olimpiji na Peloponezu. Prvi zapis o Olimpijskim igrama datira iz 776. godine prije n. e. Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896 u Atini; obnovitelj igara bio je francuski pedagog i istoričar baron Pjer de Kuberten. Zimske Olimpijske igre održavaju se od 1924. godine.

Zimske Olimpijske igre 1924. Šamoni (Francuska) 1928. Sent Moric (Švajcarska) 1932. Lejk Plesid (SAD) 1936. Garmiš-Partenkirhen (Njemačka) 1948. Sent Moric (Švajcarska) 1952. Oslo (Norveška) 1956. Kortina D‘Ampeco (Italija) 1960. Skvo Veli (SAD) 1964. Insbruk (Austrija) 1968. Gernobl (Francuska) 1972. Saporo (Japan) 1976. Insbruk (Austrija) 1980. Lejk Plesid (SAD) 1984. Sarajevo (Jugoslavija) 1988. Kalgari (Kanada) 1992. Albertvil (Francuska) 1994. Lilehamer (Norveška) 1998. Nagano (Japan) 2002. Solt Lejk Siti (SAD) 2006. Torino (Italija) 2010. Vankuver (Kanada)

Zimske Olimpijske igre Njemačka na Zimskim Olimpijskim igrama 128 129 101 = 358

Njemačka je država koja ima najveći broj osvojenih medalja na Zimskim igrama. 1924. i 1948. Njemačka nije smjela da učestvuje na Olimpijskim igrama, zbog uloge koju je imala u Prvom, odnosno u Drugom svjetskom ratu.

Zimske Olimpijske igre “GER” do 1952. i od 1988. “EUA” 1956-1964 (Gesamtdeutsche Mannschaft) “FRG” 1968-1988 (BDR) Z: 26 S:27 B:53 = 106 “GDR” 1968-1988 (DDR) Z: 71 S:59 B:65 = 195

Zimske Olimpijske igre Austrija na Zimskim Olimpijskim igrama 55 70 76 = 201

Zimske Olimpijske igre Uspijeh Švajcarske na Zimskim Olimpijskim igrama 46 37 46 = 129

Šamoni, 1924. 3. Austrija Z:2 S:1 B:0 5. Švajcarska Z:2 S:0 B:1 Otvaranje Zimskih Olimpijskih igara 1924

Šamoni, 1924. Austrija Herma Szabo-Plank (umjetničko klizanje) Alfred Berger i Helene Engelmann (umjetničko klizanje)

Šamoni, 1924. Švajcarska

Garmiš-Partenkirhen, 1936 2. Njemačka Z:3 S:3 B:0 5. Švajcarska 6. Austrija Z:1 S:1 B:2 Poster igara 1936.

Njemačka (alpska kombinacija) Garmiš-Partenkirhen, 1936 Ernst Baier i Maxi Herber (umjetničko klizanje) Franz Pfnür (alpska kombinacija) Christel Cranz (alpska kombinacija)

Garmiš-Partenkirhen, 1936 Švajcarska Austrija Karl Schäfer (umjetničko klizanje)

Sarajevo, 1984 DR Njemačka Z:9 S:9 B:6 7. Švajcarska Z:2 S:2 B:1 9. SR Njemačka Z:2 S:1 B:1 17. Austrija Z:0 S:0 B:0

Sarajevo, 1984 DR Njemačka Andrea Ehrig (Schöne) (brzo klizanje, 3000m)

Sarajevo, 1984 Jens Weißflog

Sarajevo, 1984 Katarina Witt (umjetničko klizanje)

Sarajevo, 1984 Švajcarska Michela Figini Max Julen (spust) (veleslalom)

Vankuver, 2010 2. Njemačka Z:10 S:13 B:7 6. Švajcarska Z:6 S:0 B:3 9. Austrija Z:4 S:6 B:6

Vankuver, 2010 Njemačka Maria Riesch Viktoria Rebensburg

Vankuver, 2010 Švajcarska Simon Ammann

Vankuver, 2010 Austrija Andrea Fischbacher (superveleslalom)

I na kraju: Vjerujte u Olimpijski duh i spremite sa za nove šampione !!!!!!