Mladi knjižničari Vlasta Pavlović, dipl. knjižničar i prof. Hlapićev 100. rođendan Mladi knjižničari Vlasta Pavlović, dipl. knjižničar i prof.

Ivana o šegrtu Hlapiću “Ovo je pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića. Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je sretno isplivao iz mnogih neprilika.

Hlapićevo putovanje bilo je isprva tako lako kao dječja igrarija, pa će čitatelji na početku ove knjige reći: «Što će Hlapiću tolika mudrost i tolika hrabrost na ovako laku putovanju? Zar on treba toliku hrabrost, da povede upregnutoga magarca na uzdi? Ili treba svoju mudrost, da traži izgubljene guske?»

No poslije je Hlapićevo putovanje bivalo sve teže i sve opasnije, kako to već češće biva. Pa kad čitatelji ugledaju maloga Hlapića u velikoj pogibelji i teškim neprilikama, reći će oni: «Zaista je dobro učinio Hlapić, što je za svaku sigurnost ponio sa sobom puno dobrote, mudrosti i hrabrosti, kad se u zoru otputio u svijet.»

Pa upravo zato svršilo se na koncu sve onako, kako je najbolje bilo. No zato ipak neka nitko ne pobjegne od svoje kuće. Nikomu nije tako zlo, kako je bilo Hlapiću kod majstora Mrkonje, a Bog zna, bi li svaki bio takve sreće na svom putu kao Hlapić. Čudit će se ionako, da se i po njega tako dobro svršilo. Sjedite dakle na prag i čitajte!” Ivana Brlić-Mažuranić (Autobiografija, 1916.)

Književno djelo Čudnovate zgode šegrta Hlapića pripada književnoj vrsti koja se naziva roman. U romanu su opisani mnogi međusobno povezani događaji kroz koje prolaze glavni likovi i likovi koje susrećemo. U ovom su romanu glavni likovi djeca, događaji su opisani jednostavno i razumljivo pa je to dječji roman.

Ivana Brlić-Mažuranić Rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Osobitom snagom na nju će djelovati djed Ivan Mažuranić. Živjela je u Karlovcu i Zagrebu, a nakon udaje za Vatroslava Brlića živjela je sa svojom obitelji u Slavonskom Brodu. Bila je obrazovana, poznavala je brojne jezike, ali je najviše voljela svoj hrvatski jezik i o njemu govorila kao o jeziku koji je njezinom srcu najbliži. Na tom divnom jeziku je stvorila djela čudesne ljepote. Pisala je priče i pjesme za djecu. Najbolja su joj djela Čudnovate zgode šegrta Hlapića i zbirka bajki Priče iz davnine. Zovu je hrvatskim Andersenom. Umrla je u Zagrebu 1938. godine.

Kratka bibliografija Ivane Brlić-Mažuranić Valjani i nevaljani- Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902. Škola i praznici- Zbirka pjesama i pripovijedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905. Slike. Pjesme - Tiskara C. Albrechta, Zagreb, 1912. Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića- Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. Priče iz davnine- Bajke. Matica Hrvatska, Zagreb, 1916. Knjiga omladini- Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923. Mir u duši- Esej. Hrvatska revija, Zagreb, 1929. Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine, Hrvatska revija, Zagreb, 1930. Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi- Tisak Tipografija D.D., Zagreb , 1934.-1935. Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata - Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937. Srce od licitara- Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939. Basne i bajke- (posthumno) - HIBZ, Zagreb, 1943.

«Čudnovate zgode šegrta Hlapića nisu ni najmanje zastarjele. Mjesto ovoj knjizi je u dječjim rukama. Promijenilo se mnogo toga, ali dječja srca i oči ostale su iste.» Zlatko Krilić

Mudra razmišljanja i izreke šegrta Hlapića: “Gdje se lud s mudrim bije, tu jednaka borba nije.” “Treba uvijek biti ljubazan i uljudan.” “No kad gori čija kuća, onda se ne pita tko koga voli, nego se mora ići gasiti vatru!” “Kad su svi prijetili Grgi kako bi ga kaznili zbog toga što im je krao stvari, Hlapić je pomislio: "To sve ne bi bilo pametno", pomislio je Hlapić jer od batina ne bi Grga postao bolji."

“U dobroga gospodara uvijek je dobar konj.” “Košarač je bio veliki siromah, a siromah čovjek malo se koga boji.” “A tkogod ide nekomu u pomoć, taj se ne boji ničega, već samo da će zakasniti.” “Kad čovjek čovjeka hvali, nikada ne zna je li pogodio. Zato je najpametnije da obojica Bogu zahvale.”

Čudnovate zgode šegrta Hlapića -prijevodi na strane jezike: 1930. - danski (Glydenlok og Kaempen, Kopengahen) 1940. - slovački (Podviné príhody učna Hlapčeka, Turčainsky sv. Martin) 1955. - slovenski (Čudovite dogodivščine vajenca Hklapiča, Koper; 1991. Ljubljana) 1959. - njemački (Die Verschwunden Stiefel. Die Wunderbaren Erlebnisse des Schusterjungen Gottschlak, Reutlingen) 1960. - makedonski (Čudnite doživuvanja na čiračeto Lape, Skoplje) 1960. - gradiščanski hrvatski (Beč) 1972. - američki engleski (The brave adventures of Laptich, New York) 1978. - mađarski (Budimpešta) 1980. - rumunjski 1981. - španjolski 1998. - esperanto (prevela Maja Tišljar: Mirindaj aventuroj de metilernanto Hlapic, Zagreb) 2004. japanski ( preko esperanta preveo Sekoguchi Ken) 2005. - japanski (s hrvatskoga prevela Ikuko Jamamoto, Tokio, do 2012. 6 izdanja) 2005. - kineski (prijevod preko esperanta Shi Cheng Tai) 2005. - perzijski (prijevod preko esperanta: Majera Hay segeft angizz Hlapic sagert kafas, Iran) 2006. - bengalski (preko esperanta preveo Probal Dash Gupta, Kalkuta, Indija) 2008. - vijetnamski (preko esperanta, urednik Truong Duc Hung)

Film prema priči Film: ŠEGRT HLAPIĆ; dječja avantura; Hrvatska, 2013. Režija: Silvije Petranović Uloge: Mile Biljanović, Ena Lulić Distribucija: Blitz

U školskoj knjižnici smo kroz sljedeće aktivnosti obilježili 100 godina od objave romana: -učenici 3. c razreda 30. listopada 2013. sudjelovali u kvizu u školskoj knjižnici; - na satima smo izvannastavne aktivnosti Mladi knjižničari istraživali i napravili prigodan plakat na temu: Hlapićev 100. rođendan.