Franz Kafka (kako bi ga pokušali razumjeti !??!!)

Ja sam književnost i ništa drugo Ja sam književnost i ništa drugo. Da ich nichts anderes bin als Literatur. Samo me pisanje drži na životu. Durch mein Schreiben halte ich mich ja am Leben.

Umjesto uvoda Koliko god mislili kako se život pisaca ne ogleda u njihovim djelima postoje ipak pisci čija su djela itekako isprepletena njihovim osobnim životom. Fnanz Kafka, pisac osebujne i neprotumačive alegorije, metafore, intrigant koji i danas ne želeći dijeli svijet čitatelja na one koji ga obožavaju i one koji ga ne prihvaćaju. Je li Kafka uopće o tome razmišljao dok je pisao? Tko zna. Moje mišljenje je da nije. Mislim kako je pisao za sebe, a ne za svijet. To nam govori i njegova posmrtna želja. Dragi Maxe, moja posljednja želja: sve što ostavljam za sobom (dakle, u ormaru za knjige, u komodi, u pisaćem stolu, kod kuće i u uredu, ili je bilo kamo odneseno pa ti nađeš), dnevnike, rukopise, pisma, tuđa i moja, bilješke i tako dalje, neka se sve odreda spali nepročitano, a isto tako i svi moji spisi ili zapisi koji se nađu kod tebe ili kod drugih. Pisma koja ti ne budu htjeli dati neka ih bar pošteno spale. Tvoj Franz Kafka. Možda će vam ovaj prikaz biografije pomoći da Kafku ne promatrate kao teškog pisca, čudaka već čovjeka koji je nosio u sebi svoj život, svoje snove i želje, promišljanja o onome što ga okružuje i uči i kroz svoju viziju stavljao na papir. Mislim da nije tražio od nas da ga razumijemo. Poslužila sam se knjigom Kafka za početnike, Davida Zane Mairowitza i Roberta Crumba. Hvala im na ovoj knjizi.

biografija Rođen je 3. srpnja 1883. godine u Pragu, a umro je 3. lipnja 1924. u sanatoriju Kierling pokraj Beča Neprekidna predodžba širokog mesarskog noža što se najvećom brzinom i nekom mehanički redovitom učestalošću zabada postrance u mene, odrezujući tanke, poprečne ploške, koje pri tom, tako brzom poslu odlijeću gotovo omatajući se oko sebe.

Gotovo cijeli svoj život F Gotovo cijeli svoj život F. Kafka je zamišljao vlastitu nasilnu smrt na desetine pozorno razrađenih načina

Rođen je u jednom od vodećih gradova Austro-Ugarske monarhije u kojem je njemački bio službeni jezik tog habsburškog dijela. Bio je Židov u gradu u kojem su Židovi bili gotovo potpuno germanizirani. Već bi to, samo po sebi, bio dovoljno složen početak za svakog pisca, a za Kafku je postojalo još bezbroj dodatnih poteškoća koje su pridonosile kako kompleksnosti njegove književnosti, tako i tjeskobnosti privatnog života. Želio je samo pisati. Nisam drugo do književnost, tvrdio je. Njegov Prag, bio je mjesto koje ga je gušilo, ali je u njemu ipak odlučio proživjeti cijeli svoj život, osim posljednjih osam mjeseci.

Sukobi unutar židovske zajednice Sukobi unutar židovske zajednice (sukob između češke i njemačke dominacije) odražava se i na podjelu unutar židovske zajednice. Ti su sukobi bili Kafkina svakodnevnica unutar jednog od najstarijih europskih geta u kome su se događale i najokrutnije stvari. Kafka će za geto reći: To je moja zatvorska ćelija- moja tvrđava.

Jozefov krug Kafkin uzak krug, poznat kao Jozefov zatvarao je sklop mračnih, krivudavih ulica i prolaza, protežući se od kraja Starogradskog trga do Karlovog mosta na Vltavi. U doba njegove mladosti, u tom je gusto naseljenom području bilo šest sinagoga, a iza sirotinjskih nastambi punih štakora bile su lijepe barokne zgrade.

Utjecaj vjere i tradicije Pored svih židovskih mislitelja, hasidshih učenjaka, tajnih kabalista, astrologa, ludih rabina najveći utjecaj na njega imao je Loew ben Bezalel, poznat kao Maharal , koji je bio glavni mudrac i duhovni vođa geta krajem 16. –og stoljeća. Bio je filozof, astronom, prirodoslovac, astrolog pravi renesansni humanist (priča o Gozemu)

Iako Kafka nikada nije bio aktivan vjernik ili religiozan Židov, i rijetko je u svojim djelima spominjao legende iz geta, nije mogao izbjeći utvari urezanoj u društvenom pamćenju židovskog dječaka u to vrijeme i na tom mjestu. Naklonost ili razumijevanje lokalnog stanovništva u odnosu na Židove nije postojalo. Iako nikad nije bio šikaniran zato što je Židov, Kafki je bilo nemoguće distancirati se od tog kolektivnog osuda. Glede toga kod Kafke se, kao i kod još nekih Židova javlja osjećaj židovske samo- mržnje.

Gotovo cijeli svoj život Kafka je živio s roditeljima (čak i onda kada je bio materijalno neovisan), u pretrpanim četvrtima u kojima je svakog dana stavljana na kušnju njegova preosjetljivost na buku. Za svoga oca on je bio promašen čovjek i Schlemiel (niškoristi), teško razočarenje.

Nikad se nije ustručavao staviti mu to do znanja

A za večerom

Preuzeto iz knjige: Kafka za početnike, D.Z. Mairowitza i R. Crumba Izvor: slika, internet Zdenkabl (2017.)