Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz

Präsentation zum Thema: "Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz"—  Präsentation transkript:

1 Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz
Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX stoljeću O.Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović Frančeska Vidić SE Nationale Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/ Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen ( ) WS 2011/2012

2 Sadržaj Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. st.
Važna djela XVIII. stoljeća Hrvatski narodni preporod Bečki književni dogovor Ante Starčević Hrvatske filološke škole Hrvatski „vukovci“ Zaključak Literatura Ilustracije Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

3 Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (1)
Mir u Srijemskim Karlovcima (Umjesto Hrvatske, većinskim dijelom vraćenog teritorija, koji je stoljećima bio pod Osmanlijama, vladaju Habsburgovci i Venecija). Marija Terezija (1740–1780) i Josip II (1780–1790) – centralizacija i germanizacija Prihvaćanje zajedničke vlade za Hrvatsku i Ugarsku 1790. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

4 Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (2)
Francuska Dalmacija (1805–1809) i francuske Ilirske pokrajine (1809–1813) Kraj Dubrovačke Republike (1806 –1808) Nakon Napoleonova poraza u Rusiji i kod Leipziga 1813, Austrijanci preuzimaju teritorij Ilirskih pokrajina. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

5 Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (3)
Maksimilijan Vrhovac Hrvatski narodni preporod (1830–1847) Ljudevit Gaj i Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (Budim, 1830) Pod Gajevim rukovodstvom 6. siječnja izlaze Novine horvatzke i Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka . Ilirske narodne novine i Danica ilirska (1836–1843) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

6 Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (4)
Ivan Kukuljević Sakcinski u Saboru prvi put upotrebljeva hrvatski jezik. Mađarska revolucija 1848. Ban Josip Jelačić (1848–1859) Austro-ugarska nagodba (1867) i Hrvatsko-ugarska nagodba (1868) Ante Starčević i Eugen Kvaternik osnivaju Stranku prava . Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

7 Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (5)
Josip Juraj Strossmayer i osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu (1866/67) Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji (1860–1882) i u Istri (1866–1899) Ban Khuen Hérdévary (1883–1903), mađarizacija i paljenje mađarske zastave na Trgu bana Jalačića 1895. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

8 Važna književna djela XVIII. stoljeća
Andrija Kačić Miošić (1704–1760) – Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756), na štokavskoj ijekavici Matija Antun Relković (1732–1798) – Satir iliti divji čovik (1762), pisan štokavskom ikavicom . Tituš Brezovački (1757–1805) – Matijaš grabancijaš dijak (1804) i Diogeneš (1805), visok domet kajkavskog književnog izraza Josip Šipuš – Temely xitne tergovine (1796) – zalaže se za jedinstveni književni jezik Hrvata, Slavonaca i Dalmatinaca i vidi u tome preduvjet ekonomskog prosperiteta naroda Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

9 Leksikografija u XVIII. stoljeću
Ardelio Della Bella (1655–1737) – Dizionario Italiano-Latino-Illirico (Rječnik talijansko-latinsko-ilirski) Gazophylacium (1740), veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik Ivana Belostenca (1593–1675), napisan još prije 1675. Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples  Andrije Jambrešića (1706–1758) i Franje Sušnika (1686–1739), tiskan Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

10 Značajne gramatike XVIII. stoljeća (1)
Ardelio Della Bella – Instruzioni grammaticali della lingua illirica (1728) Blaž Tadijanović – Svaschta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik, Koje sloxio Blax Thaddianovich (1761) Matija Antun Reljković izdaje najopsežniju gramatiku do tada – Nova slavonska i nimacska grammatika. Neue Slavonische und Deutsche Grammatik (1767). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

11 Značajne gramatike XVIII. stoljeća (2)
Marijan Lanosović (1742–1812) – Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache (1778) Josip Jurin (Josephi Giurini) – Grammatica Illyricae juventuti Latino-Italoque sermone instruendae accomodata. Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena (1793) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

12 Hrvatski narodni preporod (1)
Biskup Maksimilijan Vrhovac (1752–1827) poziva na sakupljanje „narodnog blaga“ 1813. Antun Mihanović – Rech Domovini od Hasznovitozti Piszanya vu Domorodnom Jeziku (1815) Ljudevit Gaj – Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830) Janko Drašković i Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (Karlovac, 1832) Antun Nemčić: Putositnice “Jošte je jedno, što prekuhati ne mogu. Da koji inostranac u Zagreb dođe, pa razgleda natpise vrh dućana i cimere zanatlija, to bi prije mislio da se u kakovom njemačkom gradu nalazi, negoli u stolnoj varoši Hrvatske. – Kad će jedanput jezik ilirski iz potištenosti svoje uskrsnuti! – Zar ne poznajete sredstva kojim bi se tuđi napisi, bez ikakve fizičke ekstravagancije ukratko preinačili? Al’ naravno, i zato treba sloge!” Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. XIX. stoljeću

13 Hrvatski narodni preporod (2)
Siječanj – Novine horvatzke i Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka (Ilirske narodne novine i Danica ilirska, 1836–1843) Stanko Vraz, Dragutin Rakovac i Ljudevit Vukotinović – časopis Kolo Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

14 Hrvatski narodni preporod (3)
Osnivanje Ilirske čitaonice i Matice ilirske (od postaje Matica hrvatska) Ivan Kukuljević Sakcinski 2. svibnja u Saboru prvi put upotrebljeva hrvatski jezik i zahtjeva njegovo uvođenje u škole i javne ustanove. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

15 Hrvatski narodni preporod (4)
Vjekoslav Babukić (1812–1875), prvi profesor hrvatskog jezika (1846) na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, piše: Mi Iliri (Serblji, Horvati, Slavonci, Bosanci, Cernogorci, Hercegovci, Dalmatinci, Dubrovčani, Bugari, Istrianci, Štajerci, Krajnci i Korušci) imademo 29. glasov, […] Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX .stoljeću

16 Ljudevit Gaj (Krapina, 1809–Zagreb, 1872)
Karizmatični vođa ilirskog pokreta Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (Budim, 1830) Novine horvatzke i njihov književni prilog Il.1: Ljudevit Gaj Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka Ilirske narodne novine i Danica ilirska (1836–1843) Za neke idealni patriot, preporoditelj naroda, za druge demon njegov, kobni čovjek hrvatske politike. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

17 Horvatov sloga i zjedinjenje
Još Horvatska ni propala, dok mi živimo; visoko se bude stala kad ju zbudimo: Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit, Ak’ je sada vu snu mala, če se prostranit. [...] Jenput čuje svoje sine glasno pevati, složne glase u visine tako zdigati: “Braća danas kolo vodi, danka svetkuje, Horvatska se preporodi, sin se raduje.” V kolu jesu vsi Horvati Stare Države, Staroj Slavi verni svati z Like, Krbave, Krajnci, Štajer, Gorotanci i Šlavonija, Skup Bošnjaci, Istrijanci ter Dalmacija. Vsi Horvati se rukuju, i spoznavaju, Istinski se sad kušuju, reč si davaju; Neka znaju sveta puki njihov novi zvez, Hvalit čeju vnukov vnuki slavni narod ves. Nudar, braćo, čaše z vinom sad napunie, Zdravicu horvatskem sinom vernem nap’te, Neka žive naša sloga, vsaki pravi Slav, Pravi sinko Roda svoga neka bude zdrav. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

18 U Proglasu Danice Ilirske iz 1839. Gaj piše:
Mogli su pravi domorodci do sada viditi, da mi ne činimo nikakove razlike, što se tiče bratinske ljubavi izmedju H o r v a t a h, S è r b a h, V e n d a h, S l a v o n c a h, D a l m a t i n a h, B o š n j a – k a h it.d., već da se sve uskup pozivamo u jedno kolo i l i r s k o. Zato i u napridak zaklinjamo sve rodoljupce onom slogom, koju smo rasplodjivati dužni, da ova imena kao posebna, a ime i l i r s k o kao skupno narodno, ime pako s l a v j a n s k o kao sveobćenito s nami jednako smatraju, isto tako, kako se smatraju u Italii imena mlitačko, longobardsko, toškansko, rimsko, neapolitansko it. d. za posebna, italiansko pako za skupno narodno, a romansko obuzimajući taliansko, francezko, španjolsko i portugisko, za sveobćenito ime. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

19 Gaj piše nadalje: S è r b neće nikad biti H o r v a t ili K r a n j a c, a ova dvojica, kad nisu, nemogu nipošto biti S è r b l j i. A na što inat, kad smo ipak jedno nesamo po kèrvi i jeziku u obće, jer u tom smo smislu jedno tilo i s Č e s i, P o - l ja c i i R u s i, veće jedno baš upravo u najužem smislu po naričju, po pismah, po običajih, po domaćih uspomenah, jednom ričju: po višehiljadgodišnjoj posebnoj narodnosti i l i r s k o j, a i po naravskom zvanju na jedan obćeniti cilj. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

20 Il. 2: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaña poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

21 Il. 3: Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini
Slike iz Krapine Il. 3: Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

22 Il. 4: Pekarna Gaj u Krapini
Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

23 Il. 5: Foto Gaj u Krapini Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

24 Il. 6: Restoran brze prehrane Gaj
Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

25 Dubravko Škiljan u svom djelu Govor nacije o ilircima piše sljedeće:
“Kad bismo ilirce promatrali samo kao nosioce romantičarskog kulturnog hrvatskog narodnog preporoda (što su oni nesumljivo također bili), njihovo bi se odustajanje od kajkavskog dijalekta […] i prihvaćanje štokavštine kao osnovice književnog izraza moglo protumačiti kao izbor uvjetovan željom da se objedini hrvatski kulturni prostor i – eventualno – jezična zajednica u budućnosti izjednači s etničkim kolektivom. No ako ilirski pokret shvatimo i kao političku skupinu, koja će se od g. organizirati i u Ilirsku stranku, sa svojim programom koji je nadilazio kulturne ciljeve i u kojem su elementi, u krajnjoj konsekvenciji, podređeni političkim zacrtanim ciljevima, objašnjenje jezičnog segmenta u tom programu postaje nešto složenije. Ilirci su u svojem političkom djelovanju težili, u minimalističkoj verziji programa, zaustavljanje procesa madžarizacije i očuvanju političkog identiteta Hrvatske u okviru Austro-Ugarske na osnovi tradicionalne državnopravne argumentacije kojom su se služile i prethodne generacije hrvatskih političara, ali su u maksimalističkoj formulaciji htjeli zasnovati široko zamišljen (i, u krajnjoj konsekvenciji, realiziran u obliku nove državne tvorevine) savez južnoslavenskih naroda.” Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

26 Bečki književni dogovor
Ožujak godine Cilj: Dogovor o ujedinjenju književnih jezika Slovenaca, Hrvata i Srba Prisutni književnici: - Hrvatska: I. K. Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan Mažuranić, Vinko Pacel i Stefan Pejaković - Srbija: Vuk Stefanović Karadžić i Đuro Daničić - Slovenija: Franc Miklošič (Bečki književni dogovor – www) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

27 Pet točaka Bečkog dogovora (1)
Odabir jednog od južnoslavenskih narodnih govora, koji će biti književni i na kojem bi svi trebali pisati. Južno narječje bi trebalo biti zajedničko književno narječje svih južnih Slavena – svi bi trebali pisati ije tamo gdje su to po tom narječju dva sloga, a gdje je to samo jedan slog neka se piše je ili e ili i. I Srbi i Crnogorci bi trebali pisati hrvatski glas h svuda gdje mu je mjesto po etimologiji, kako to pišu Hrvati. (Bečki književni dogovor – www) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

28 Pet točaka Bečkog dogovora (2)
Kod imenica u genitivu množine ne treba na kraju pisati h jer mu po etimologiji tamo nije mjesto. Ispred samoglasnog r gdje ono čini slog ne treba pisati ni a ni e, već samo r kao u riječi „prst“, jer tako „narod“ govori i tako piše većina drugih književnika i manji dio hrvatskih. (Bečki književni dogovor – www) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

29 Ante Starčević (1823–1896) (1) Političar, književnik, publicist
Otac Domovine Utemeljitelj Stranke prava (1861) Gorljivi zagovornik hrvatske neovisnosti (Ni pod Beč ni Il. 7: Ante Starčević pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!) Za Ilirstva ne biaše drugo nego da budeš Ilir ili Magjaron. Reći da si Hervat, znamenova da si Magjaron. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

30 Ante Starčević (1823–1896) (2) Pisao na ekavici, zalažući se da hrvatski standardni jezik počiva na njoj, usprostavaljajući se na taj način Vuku Karadžiću. Tvrdio je da su Srbi (Slavoserbi) ustvari Hrvati (nazivao ih je „izmetom Hervatah“). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

31 U djelu Pisma Magjarolacah Starčević piše:
Napokon, o Slavoserbima koje mislite predobiti. Oni su sužanjska pasmina, skot gnjusnii od ikojega drugoga. Uzmimo u čoveku tri stupnja saveršenstva: stupanj životinje, stupanj razbora, i stupanj uma, duševnosti. Slavoserbi nisu podpuno dostignuli ni najniži stupanj, a iz njega ne mogu se dignuti. Oni nemaju svest; oni ne znadu kao ljudi čitat; njih se nikakav nauk ne prima; oni ne mogu biti ni bolji ni gorji nego li su; oni su, izuzev okretnost i prepredenost koje daje vežbanje, svi u svemu posve jednaki; oni o sebi, biti siti, bili gladni, ne mogu mučat ni lajat, mirovat ni skakat, nego se u svemu vladaju kako im njihovi pastiri određuju. (Ante Starčević – www1) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

32 U djelu Nekolike uspomene Starčević piše:
Slavoserbi su smetje naroda, vrsta ljudi koji se prodavaju svakomu tko i po što ih hoće, i svakomu kupcu davaju Hervatsku u nametak; versta ljudih, koje će svatko, ako se ne da više, kupiti i za zdelu krumpirah; ljudi koje imati svatko bi se stidio osim Austrie i drugih herđavih vladah; ljudih koji najverstnii možda bi dobil od prave vlade čiste lule; ljudih koji su po svojoj sužanjskoj naravi proti svemu što je dobro, slavno, veličanstveno; koji su kao zakleti narod hervatski zbrisati s lica zemlje, te o tomu i rade. To su Slavoserbi. (Ante Starčević – www1) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

33 U prvoj knjizi Djela Starčević piše:
Dok budemo imali domaćih izdajicah, dotle ćemo imati tudjinacah gospodarah. Izdajica ćemo imati dok se narod neosvesti. U trećoj knjizi Djela piše: Ako vaši Slavjani ostanu na dosadanjoj stazi,ove će narode pozobat Romanci ili Germanci. [...] Jer ako ovi narodi imaju kakovu budućnost, ako dojdu do jedinstva, to će se moći postignuti samo umom i snagom koju razum upravlja; a gde je uma, tu ja nemogu ni pomisliti nego da će svatko radje pristati uz narodno, slavno ime, makar koje, negoli uz ime slavansko, imeizmišljeno, ime pod kojim nerazumeva se drugo nego nevolja i sramota. (Ante Starčević- www2) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

34 Il. 8: Novčanica od 1000 kuna s likom Ante Starčevića
Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

35 Hrvatske filološke škole
Zagrebačka filološka škola – nasljednica ilirskih ideja (začetnici: Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukić i Antun Mažuranić; najznačajniji predstavnici: Adolf Veber Tkalčević i Bogoslav Šulek) Riječka filološka škola (Fran Kurelac) Zadarska filološka škola (časopis Zora dalmatinska – Ante Kuzmanić) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

36 Hrvatski „vukovci“ (1) Definirali razvoj jezičnog standarda
Slijedili ideje iliraca, no na suženim pretenzijama – njihova zamišljena jezična zajednica obuhvaćala je hrvatsko-srpsko jezično područje („odrekli se“ slovenskih, makedonskih i bugarskih južnoslavenskih vernakulara) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

37 Hrvatski „vukovci“ (2) Ivan Broz (1852–1893) – Hrvatski pravopis (1892) Tomislav Maretić (1854–1938) – Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) Ivan Broz-Franjo Iveković (1834–1914) – Rječnik hrvatskog jezika (1901) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

38 Hrvatski “vukovci” (3) Najvažnije promjene, nastale njihovim djelovanjem: - uvođenje fonetskog umjesto etimološkog pravopisa (glatko : gladko) - pisanje -ije- u dugim slogovima i -je- u kratkim slogovima kao zamjena za jat - preuzimanje novijih imenskih oblika za genitiv, dativ, lokativ i instrumental množine umjesto starijih (žena : ženah; ženama : ženam; ženama : ženah; ženama : ženami) Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

39 Tomislav Maretić (1854–1938) (1)
Jezikoslovac, leksikograf, prevoditelj, profesor na zagrebačkoj slavistici, član JAZU-a i njezin predsjednik od do 1918. Zalagao se za štokavski purizam Il. 9: Tomislav Maretić Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

40 Tomislav Maretić (1854–1938) (2)
Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola (1899) Njegove gramatike službeno su prihvaćene i kodificirale su normu književnog jezika i u Hrvata i u Srba. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

41 Il. 10: Gramatika i stilistika hrvatskoga
ili srpskoga književnog jezika Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

42 Kritike upućene Maretiću
Antun Radić u Obzoru osuđuje Maretićevo zaobilaženje najznačajnijih djela hrvatske književnosti i oslanjanje isključivo na djela Vuka Karadžića i Đure Daničića. Vatroslav Jagić dijeli Radićevo mišljenje, no ipak pozdravlja pojavu njegove Gramatike “jer se tek od njezina objavljivanja može govoriti o zajedničkoj hrvatskoj i srpskoj gramatici”. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

43 Zaključak Kaos i razjedinjenost na političkoj sceni i u uporabi jezika
Otpor germanizaciji, mađarizaciji i talijanizaciji Zabluda o tome da smo potomci Ilira Zajedništvo Hrvata i Srba Smanjivanje razlika između njihovih jezika Štokavski purizam Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

44 Literatura (1) Ante Starčević – www1: Stanje: Ante Starčević – www2: Stanje: Bečki književni dogovor – www: Stanje: Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

45 Literatura (2) Davorka Horvatek Modrić, Ruža Križan-Sirovica: Čitanka 2. za drugi razred četverogodišnje srednje strukovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 2003. Dragutin Pavličević: Povijest Hrvatske. P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2000. Dubravko Škiljan: Govor nacije. Golden marketing, Zagreb, 2002. Joanna Rapacka: Leksikon hrvatskih tradicija. Matica hrvatska, Zagreb, 2002. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

46 Literatura (3) Ljudevit Jonke: Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća. Matica hrvatska, Zagreb, 1971. (Stanje: ). (Stanje: ). (Stanje: ). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

47 Literatura (4) (Stanje: ). (Stanje: ). (Stanje: ). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

48 Ilustracije (1) Ilustracija br. 1: Ljudevit Gaj – (stanje: ). Ilustracija br. 2: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaña poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov – (stanje: ). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

49 Ilustracije (2) Ilustracija br. 3: Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini – autor: Frančeska Vidić Ilustracija br. 4: Pekarna Gaj u Krapini – autor: Frančeska Vidić Ilustracija br. 5: Foto Gaj u Krapini – autor: Frančeska Vidić Ilustracija br. 6: Restoran brze prehrane Gaj – autor: Frančeska Vidić Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

50 Ilustracije (3) lIustracija br. 7: Ante Starčević – (stanje: ). lIustracija br. 8: Novčanica od 1000 kuna s likom Ante Starčevića – (stanje: ). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

51 Ilustracije (4) lIustracija br. 9: Tomislav Maretić – (stanje: ). lIustracija br. 10: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika – (stanje: ). Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću

52 Hvala na pozornosti! Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću