Vokalna distanca između slavenskih jezika

Präsentation zum Thema: "Vokalna distanca između slavenskih jezika"—  Präsentation transkript:

1 Vokalna distanca između slavenskih jezika
Sandra Forić Vokalna distanca između slavenskih jezika Dissertation zur Erlangung des Doktorgrades an der Karl-Franzens-Universität Graz Graz,

2 Sadržaj I. Uvod II. Metodologija rada
III. Sociolingvistička situacija u slavenskim jezicima IV. Model korelacionala 1. Retrokorelacional 2. Intrakorelacional 3. Interkorelacional 4. Superkorelacional 5. Suprakorelacional 6. Ekstrakorelacional V. Zaključak

3 Uvod trajanje, intonacija, jakost,
Slavenski vokali (grafemski prikaz): i, ь, e, ę, ě, a, o, ǫ, ъ, y i u Akustičke dimenzije: trajanje, intonacija, jakost, osnovna frekvencija (F0), formanti (F1, F2, F3)

4 Metodologija rada I. Programi WaveLab 5 Media Coder Praat
Gralis-Akzentarium

5 II. Ispitanici: Bratislava_004sk Bratislava_002bl Graz_001k
Zagreb_001uk Zagreb_001pl Graz_001de Graz_001mk Graz_001ru Graz_001sr Graz_001bs Graz_001sl

6 Sl.1: Evidencijska lista

7 III. Lista riječi Slavenski identemi Neslavenski identemi

8 Slavenski toponimi

9 Slavenske specifične riječi

10 IV. Model korelacionala
Retrokorelacional: razvoj slavenskih jezika od njihovog nastanka do danas Intrakorelacional: odnosi između vokala unutar jednog jezika Interkorelacional: odnosi između bliskih jezika (npr. Bs, Hr i Sr)

11 Suprakorelacional: odnosi između udaljenijih jezika
Superkorelacional: odnos teritorijalno povezanih jezika (npr. južnoslavenskih: bosanski/bošnjački, hrvatski, srpski, makedonski, bugarski i slovenski) Ekstrakorelacional: odnosi između jezika koji ne pripadaju slavenskom području (npr. De)

12 Sociolingvistička situacija u slavenskim jezicima
Bosanski (i/ili bošnjački), hrvatski, srpski i/ili crnogorski?

13 Slavenske države: službeni položaj pojedinih jezika asimetrija snažna hegemonija od strane jezika politički dominantnoga naroda

14 Jezik izraz nacionalnog identiteta Jezična politika simbolična funkcija

15 Vokalni retrokorelacional
Nazali ę i ọ Sl. 2: Denazalizacija vokala

16 *rǫkav

17 Ъ, ь ZS: ъ, ь > e (Sk iznimka)
JS: ista pravila ne vrijede za sve jezike unutar skupine Bg: ь > e, (ali ъ očuvan) BHS: ъ, ь > a, dok je u Mk: ъ > o, ь > e Sl: u kratkom slogu e čita se kao kratko ə IS: ъ, ь

18 Vokal jeri (y) Glas jat (ê)

19 Hrvatski vokalni intrakorelacional
Trajanje Sl. 4: Trajanje nenaglašenih vokala s obzirom na tip konsonanta koji slijedi

20 Sl. 5: primjer jednosložnog leksema u praatu: ds 262 ms.

21 Tab. 1: Srednje trajanje vokala pod naglascima u Hr

22 Sl. 6: trajanje ku i ks u hr

23 Fundamentalna frekvencija
Sl. 7: F0 u prednaglasnim, naglasnim i zanaglasnim samoglasnicima u Hr

24 Tab. 2: Formanti kod ispitanice Graz_001k

25 Sl. 8: vokalni formantski trapez govornice graz_001k

26 e<o<a>i>u ili a>o>e>i>u
Jakost e<o<a>i>u ili a>o>e>i>u

27 Srpski vokalni intrakorelacional
Trajanje Sl. 9: Trajanje kratkih i dugih naglasaka

28 Fundamentalna frekvencija
Sl. 10: Tijek F0 u prednaglasnim, naglasnim i zanaglasnim vokalima kod srpskog govornika Graz_001sr

29 Sl. 11: Vokalni formantski trapez
govornika Graz_001sr

30 Sl. 12: Primjer intenzitetske krivulje naglašenog vokala a
Jakost Sl. 12: Primjer intenzitetske krivulje naglašenog vokala a u balkon kod Graz_001sr

31 Bosanski vokalni intrakorelacional
Redukcija vokala djelomična pridj. radn. m. r. mn. govòrili Njd. pȕnica inf. pròlit potpuna Njd. stòlca inf. gúlt Inf. mòlt Njd. saònce

32 Sl. 13: Krivulja F0 u prednaglasnom, naglasnom i
Fundamentalna frekvencija Sl. 13: Krivulja F0 u prednaglasnom, naglasnom i zanaglsanom slogu

33 Sl. 14: Formanti kod govornika Graz_001bs

34 Sl. 15: Primjer tijeka intenzitetske krivulje kod
Jakost Sl. 15: Primjer tijeka intenzitetske krivulje kod Graz_001bs

35 Vokalni interkorelacional
Trajanje Sl. 16: Prosječno trajanje nenaglašenih samoglasnika

36 Sl. 17: Prosječna F0 u Bs, Hr i Sr
Fundamentalna frekvencija Sl. 17: Prosječna F0 u Bs, Hr i Sr

37 Sl. 18: Vokalni formantski trapez
Bs (zeleno), Hr (crveno) i Sr (plavo)

38 Sl. 19: Prosječni tijek intenzitetske krivulje
Jakost Sl. 19: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u Bs, Hr i Sr

39 Vokalni suprakorelacional Vokalni superkorelacional Sl
Vokalni suprakorelacional Vokalni superkorelacional Sl. 20: vokalni fonološki suprakorelacional a) B/H/S, sl, bg i mk: a, i, u, ə i ǝr b) bg, mk i sl: ɛ i ɔ c) bg: ɐ, ɤ i o

40 Fundamentalna frekvencija
Sl. 21: Tijek F0 u Bg, Sl i Mk

41 Sl. 22: vokalni formantski trapez JS (hr – crveno, bs – zeleno, sr – plavo, mk – ružičasto, bg – sivo, sl – narančasto)

42 Sl. 23: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u JS
Jakost Sl. 23: Prosječni tijek intenzitetske krivulje vokala u JS

43 Vokalni superkorelacional
Sl. 24: Superkorelacional: B/H/S – bosanski, hrvatski i srpski IS – ukrajinski, bjeloruski i ruski ZS – poljski, češki, slovački

44 Sl. 25: Tijek F0 u figura (Ru)
Fundamentalna frekcencija Sl. 25: Tijek F0 u figura (Ru)

45 Vokalni ekstrakorelacional
Trajanje Sl. 26: Trajanje naglasaka u De

46 Fundamentalna frekvencija
Sl. 27: F0 u De

47 Sl. 29: Vokalni formantski trapez B/H/S i De
(Bs: zeleno, Hr: tamno crveno, Sr: plavo i De: crveno)

48 Jakost Sl. 30: Prosječni tijek intenzitetske
krivulje vokala u Bs, Hr, Sr i De

49 Zaključak Tonski naglasci duži od dinamičkih
Vokali u jednosložnim leksemima u svim Sl.: oko 10–20% dulje trajanje nego u dvosložnim i trosložnim

50 Inicijalni konsonant sloga bezvučan:
porast rane konture fundamentalne frekvencije u slogu Veći utjecaj prijenosa prethodnog tona

51 Kontura F0 u početnom dijelu svakog sloga:
povišena početna vrijednost se mijenja Finalni dijelovi F0 konture vokala: najmanje variranje pod utjecajem prijenosa tona

52 Pravac tona (silazni ili uzlazni) ne utječe znatno na vrijednosti prva dva formanta.
Formanti u B/H/S su slični, iako se u nekim slučajevima znatno razlikuju. Vrijednost formanata varira od jezika do jezika.

53 Jakost naglašenih vokala u slavenskim jezicima:
veća je od nenaglašenih 

54 Literatura Halilović 1999: Halilović, Senahid. Das Bosnische. – In: Hinrich, Uwe (Hrsg.). Handbuch der Südeuropa-Linguistik. – Wiesbaden: Harrassowitz Verlag. Hrvatska gramatika 1995: Zečević, Vesna; Peti, Mirko; Pavešić, Slavko; Malić, Dragica; Lončanić, Mijo; Barić, Eugenija; Znika, Marija. Hrvatska gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. Ivšić 1970: Ivšić, Stjepan. Slavenska poredbena gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. Jelaska 2004: Jelaska, Zrinka: Fonološki opis hrvatskoga jezika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Tošović 2008a: Tošović, Branko (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. – 846 S. . [Reihe „Slawische Sprachkorelationen“ 1].

55 Tošović 2008b: Tošović, Branko
Tošović 2008b: Tošović, Branko. Akcenatske razlike između bosanskoga/bošnjačkoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. – In: Riječki filološki dani. – Br. 7. – Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. – S. 779–792. Tošović 2008c: Tošović, Branko. Akzentuelle Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen/Tošović Branko. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. Tošović 2008d: Tošović, Branko. Das Gralis-Akzentarium. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. Tošović 2008f: Tošović, Branko. Das Gralis-Korpus. – In: Branko Tošović (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag. – S. Neweklowsky 2002: Neweklowsky, Gerhard. Serbisch. – In: Wieser Enzyklopädie des europäischen Ostens. Bd. 10: Lexikon der Sprachen das europäischen Ostens / Herausgegeben von Miloš Okuka und Mitwirkung von Gerald Krenn. – Klagenfurt/Celovec. Unbegaun 1995: Unbegaun, Boris. Počeci književnog jezika kod Srba. – Beograd – Novi Sad: Vukova zadužbina – Orfelin.

56 Usikova 2003: Усикова, Р. П. Грамматика македонского литературного языка. – Москва: Муравей.
Uvod u južnoslav. jezici 1986: Увод в изучаването на южнославянските езици / Георгиев, Владимир; Иванова-Мирчева, Дора; Кочев, Иван; Деянова, Мария; Стоянов, Стоян Schubert 2005: Schubert, Ludmila. Ukrainisch für Anfänger und Fortgeschrittene. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag. Wonsich 2012: Wonisch, Arno. Das Pronominalsystem des Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. – Wien – Münster – Berlin: LitVerlag.

57 Izvori Russian-www: Stanje: Zaprudski-www: Stanje: Bug_wiki-www: Stanje: Crng1-www: Stanje: Nikcevic-www: Stanje: Arsen-www: Stanje: Skodrova-www: Stanje: Becki_dog-www: Stanje: SlawSpeech-Korpus-www: Datum:

58 Hvala na pažnji!