LAVOSLAV RUŽIČKA

rođen u Vukovaru 13. rujna 1887. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939. (prvi Hrvat) 8 počasnih doktorata:  četiri za znanost dva za medicinu jedan za prirodoslovne znanosti jedan za pravo umro u Švicarskoj 26.9.1976.

Ružičkina rodna kuća u Vukovaru

Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička

OBRAZOVANJE 1894.-1898. Pučka škola u Osijeku 1898.-1906. Klasična gimnazija u Osijeku 1906.-1908. studira Kemiju na Visokoj tehničkoj školi (ETH) u Karlsruheu u Njemačkoj 1910. Doktorat Über Phenylmethylketen voditelj: Hermann Staundiger (osnivač makromolekularnih znanosti)

Doktorat Über Phenylmethylketen

KARIJERA 1910.-1912. Technische Hochschule u Karlsruheu Asistent kod Staundigera 1912.-1916. ETH u Zürichu 1916.-1926. ETH u Zürichu Suradnja s industrijom mirisa 1926.-1929. Sveučilište u Utrechtu Redoviti profesor i šef katedre 1929.-1957. ETH u Zürichu 1957. odlazi u mirovinu, svoj laboratorij ostavlja Vladimiru Prelogu

ISTRAŽIVANJA I ZNANSTVENI RAD tri glavna područja znanstvenog rada: veliki prsteni viši terpeni spolni hormon objavio 583 znanstvena rada sa suradnicima (1930. – 1950.)

do 1916. radi na istraživanju strukture aktivnih komponenata biljke dalmatinskog buhača kemija terpena (=hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa) istraživanja sinteze mirisa pokazao da su ugljični kosturi terpena i mnoge druge velike organske molekule građeni od višestrukih jedinica izoprena formulirao pravilo nazvano „izoprenskim pravilom”, utvrdio vezu koja karakterizira jedinice izoprena dokazao da su mošusni mirisi, muskom i cibeton, makrociklički ketoni utvrđivanje strukture i sinteze alicikličkih ketona

CIBETON ( C 17 H 30 O) → makrociklički nezasićeni keton MOŠUS → miris duguje makrocikličkom prstenastom ketonu (R)-3-metilciklopentadekanonu koristi se u industriji parfema IZOPREN (metil-butadien) → hlapljiva tekućina, nezasićeni ugljikovodik iz niza diena CH2=CH · C · (CH3)=CH2; izgrađuje molekule prirodnoga kaučuka; važan u sintetskoj proizvodnji gume Mošus Dalmatinski buhač

PUT K NOBELOVOJ NAGRADI uspio sintetizirati umjetni mošus objasnio kemijsku strukturu muških spolnih hormona aldosterona i testosterona→ kemijske strukture slične holesterinu, tj. steroidima sinteza osnovnog muškog spolnog hormona testosterona nagradu dijeli s Adolfom F.J. Butenandtom (1903.-1995.) za rad na spolnim hormonima NOBELOVA NAGRADA (1939.) Istraživanje spolnih hormona (prvi umjetno sintetizirani hormon) Istraživanja na polimetilenima i višim terpenima

Polimetilenimi

PRIZNANJA 8 počasnih doktorata (Zagreb, 1940.) 9 medalja 5 nagrada 17 počasnih članstava u društvima i akademijama

MANIFESTACIJE Spomen muzej u Vukovaru (1977.) Skupovi Ružičkini dani (od 1978.) Nagrada HKD-a Leopold Ružička (od 2003.) Veleučilište Leopold Ružička u Vukovaru XX. jubilarni hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera posvećen Ružički i Prelogu

ZANIMLJIVOSTI Supruge: Anna Hausman (od1912. do1950.) Gertruda Acklin (od 1950. do smrti) bavio se uzgojem alpskoga cvijeća i fotografijom skupljao slike nizozemskih slikara (oporučno ih ostavio Zürichu) daltonist

Izvori: https://www.vevu.hr/?g=4&i=100 https://hr.wikipedia.org/wiki/Lavoslav_Ru%C5%BEi%C4%8Dka http://www.gkvu.hr/index.php/novosti-novosti-i-dogadanja/vukovar-i-vukovarci/138-lavoslav-ruzicka-transkript

Karla Rogić Sara Rukavina 4.d