Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca

Präsentation zum Thema: "Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca"—  Präsentation transkript:

1 Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca
Karl-Franzens-Universität Graz, Institut für Slawistik SoSe 2010, Sprachkultur des B/K/S (Empfehlungen) O. Univ.-Prof. Dr. Mag. Branko Tošović Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca (Zagreb, 1984) Natalija Papić

2 Sadržaj Ivan Brabec Sadržaj i struktura knjige ,,Sto jezičnih savjeta”
Riječ u rečenici Leksik, stil, izdanja Literatura

3 Ivan Brabec 1907 god. (Bekeščaba, Mađarska)
jezikoslovac i dijalektolog studij slavistike i njemačkog jezika (Zagreb) diplomirao 1931, doktorirao 1955 predavao hrvatski ili srpski jezik na višim školama organizirao i sastavljao: gramatike, vježbanice i udžbenike

4 Sadržaj i struktura knjige
,,Sto jezičnih savjeta” Predgovor Pisanje i izgovor Promjene u riječima Riječ u rečenici Leksik, stil, izdanja Važniji rječnici gramatike i savjetnici hrvatskoga ili sprskoga jezika Bilješka o piscu Sadržaj

5 Riječ u rečenici

6 Se kao vršilac radnje Nenaglašeni, enklitički oblik povratne zamjenice sebe Radnja se vraća na isti subjekt, ne prelazi na drugi predmet ili osobu Uzajamnost Krave se bodu. Pasivnost Knjige se čitaju. Želje Ne pije mi se. Nekazivanje vršioca radnje Kod nas se puno radi.

7 Dva naša pasiva subjekt – vršilac radnje objekt – trpi radnju
radno (aktivno) i trpno (pasivno) stanje aktivan  lat. agere = raditi pasivan  lat. patior = trpim jedan se tvori trpnim glagolskim pridjevom + pomoćnim glagolom biti Vrt je obrađen. drugi od aktiva i povratne zamjenice se Vrt se obrađivao.

8 Prijedlog za uz komperative
mjera – akuzativ bez prijedloga Rov je dug milju, a širok stopu. u komperativu duži, širi... moguće sa i bez prijedloga za sa brojevima bez dodataka u komperativu – mora se prijedlog za koristiti Pet je za tri više od dva.

9 kroz primjere s brojevima bez dodataka prešao je prijedlog za i u rečenice gdje ne bi morao biti
Stol je duži centimetar.  Stol je duži za centimetar. pravilno je i jedno i drugo

10 uz riječ put NE stoji prijedlog za
česta greška u uspoređovanju: jedanput veći; jedanput manji... nije moguće da je nešto jedan put manje, veće... korektno je: dvaput, triput, ...

11 ako uz izraz posto stoji komperativ ili riječ srodna značenja (povećati, smanjiti, opast i sl.) upotrebljava se prijdlog za  Prinos je za 6 posto viši. ako nema takvih riječi izražava se postotak bez za  Razlika iznosi 12 posto.

12 Leksik, stil, izdanja

13 Obilaznica i zaobilaznica
novi pojmovi i nove riječi predmetak ob u ovim složenicama znači: proći nešto sa svih strana  obletjeti, optrčati, obilazni put, obilazna pruga, ... glagol obići dobio je drugo značenje: vidjeti, razgledati, posjetiti

14 zbog dvoznačnosti riječi obići  obilaziti
su se u 19. stoljeću razvili novi oblici prošireni predmetkom za  zaobići  zaobilaziti pridjev: zaobilazan; imenica: zaobilaznost, zaobilazak, zaobišlica

15 obe imenice su pravilne
ali imenica obilaznica ipak ima dvije prednosti:  vremensku prednost (veoma star izraz – 17. stoljeće)  kraća je za jedan slog postoji imenica oblaznica = čaša pića koja se nekome daje da se okrijepi

16 Isti i jednak isti: Koji jest ono što jest, dakle nije drugi.
jednak: Koji se ni po čemu ne razlikuje od drugoga tako da ga može i zamjeniti. znači kod riječi isti se radi o jednome, a jednaki mogu biti najmanje dvoje u množini: oni su isti; oni su jednaki

17 često nema razlike u značenju sintagmi
dječaci su iste dobi; cvijeće iste boje... u mnogim slučajevima isti ne može biti zamjenjen s jednak Pas je ugrizao istu mačku. novije značenje riječi isti (jednak) se učvrstilo u nekim izrazima Mali je isti otac. a često značenje možemo razabrati samo iz konteksta Jeli su istim žlicama.

18 Impresija, dojam, utisak
od latinskog glagola premere, pressus (tiskati, gnječiti) kompresor, kompromirati, depresija, deprimirati, ekspres... impresija (lat. impressio = utiskavanje)  impresija, impresivan, impresionorati dvije prevedenice: dojam, utisak

19 impresionirati je prevedeno kao dojmiti se i doimati se
u našem starom jeziku dojmiti se značilo je dotaknuti se, dirnuti Kad sam divojka bila, nije me se dojmila muška glava. danas dojmiti se ima drugo značenje: ostaviti dojam, utisak

20 za impresivan načinjen je pridjev  dojmljiv
imenica dojam spada pod riječi, čije porijeklo nije jasno

21 O nekim evropeizmima stupiti u kontakt  lat. tangere, tetigi, tactus + prefiks con  contactus: doticaj, doticanje u evropskim jezicima taj izraz glasi ,,doći u kontakt” međunarodne riječi istog korijena: takt, tangenta, intergritet...

22 druga vrsta evropeizama: ruho je različito ali sadržaj je u mnogim jezicima isti
Pokazao mu je zube.  He showed him the teeth. Zobe mu je pokazal. Vrata mu je pred nosom zaprla.  Sie hat ihm die Türe... She shoot him the door...

23 međutim ima i izričaja koje nećemo naći u drugim evropskim jezicima
 alajbegova slama; nisam pao s kruške; kad na vrbi grožđe rodi...

24 Literatura Ivan Brabec (1984). Sto jezičnih savjeta. Zagreb: Niro ,,Školske novine”.