O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija« Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)

Präsentation zum Thema: "O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija« Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)"—  Präsentation transkript:

1 O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija«
Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)

2 Pregled Uvod O Ivi Andriću O djelu na »Na Drini ćuprija«
Analiza korpusa Zaključak

3 Uvod Bos. jezik u leksičkom sastavu sadrži veliki broj tuđica, među kojima značajno mjesto pripada germanizmima Tuđice u okviru historijsko-jezične faze zauzimaju važno mjesto u bos. jeziku Faza direktnog jezičnog kontakta: a) dužina, b) prostor, c) način i d) okolnosti

4 3 temeljne epohe jezičnog posuđivanja:
Od srednjovjekovne bosanske države do g Bosna pod turskom vladavinom Bosna u Austro-ugarskoj monarhiji ! Germanizmi u bos. jeziku iz sredine 20. stoljeća: bauštela, urlaub, robau, ofental, gastarbajter, šerafciger i sl. ! Germanizmi u bos. jeziku iz 1990-tih godina: duldung, flihtling, ausvajs, pucfrau i sl.

5 Pod germanizmom se podrazumijevaju sve njemačke riječi koje su direktno ili indirektno preuzete iz njemačkog jezika i koje su evidentirane u rječnicima oba jezika. RJEČNICI Anić 1999: Anić, Vladimir / Goldstein, Slavko. Rječnik stranih riječi. Zagreb Domović 2001: Domović, Želimir / Anić, Šime / Klaić, Nikola. Rječnik stranih riječi. Subotica. Birografika. Duden 1996: Deutsches Universalwörterbuch. Mannheim et al. : Dudenverlag Čedić 2007: Čedić, Ibrahim. Rječnik bosanskog jezika. Sarajevo. Institut za jezike Sarajevo Österreichisches Wörterbuch. Wien. 38. Auflage ÖBV Pädagogischer Verlag. Wien: Verlag Jugend & Volk Šonje 2000: Šonje, Jure. Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb. Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga

6 Pregled Uvod O Ivi Andriću O djelu na »Na Drini ćuprija«
Analiza korpusa Zaključak

7 O Ivi Andriću 1892. god. u Dolcu, pokraj Travnika
Nakon očeve smrti živi kod tetke Ane u Višegradu u neposrednoj blizini ćuprije Mehmed-paše Sokolović Studira slavistiku i historiju 1923. god. stiče doktorsku titulu disertacijom: »O duhovnom životu Bosne pod Turcima« 1961. god. roman »Na Drini ćuprija« osvaja Nobelovu nagradu za književnost

8 Pregled Uvod O Ivi Andriću O djelu na »Na Drini ćuprija«
Analiza korpusa Zaključak

9 O djelu »Na Drini ćuprija«
Roman je specifičan zbog cikličnosti događaja kroz vrijeme i to: Mnoga dobra i loša događanja i promjene na mostu, koji ipak stoljećima ostaje nepromijenjen, isti Ponavljanje egzistencijalnih situacija likova i njihovih postupaka Ponavljanje proljetnih i jesenjih poplava Ponavljanje društveno-historijskih kazni → odsječene glave ljudi, prikovano uho, te postavljanje istih na vidno mjesto na mostu.

10 Pregled Uvod O Ivi Andriću O djelu na »Na Drini ćuprija«
Analiza korpusa Zaključak

11 Analiza korpusa Korpus se sastoji od 570 primjera,
od čega su 120 različita, raspoređena na ukupno 388 stranica teksta, u prosjeku 2 germanizma / stranici.

12 4.1 Tekstualno-strukturne osobitosti germanizama
broj

13 Na početku rečenice u 14% korpusa Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 209)
U sredini rečenice u 62% korpusa Njih je držala ta žmirkava svetlost, i toliko puta su i fenjer i gasna lampa osvanuli polupani. (str. 165) Na kraju rečenice u 24% korpusa Fati se to nije desilo, jer se za nju našao prosac koji je imao i smelost da je zaželi i veštine i istrajnosti da postigne cilj. (str. 119)

14 4.1.1 Germanizmi pri opisu osoba Zidao ga je Rade Neimar, koji je morao živeti stotinama godina da bi sagradio sve što je lepo i trajno po srpskim zemljama, legendarni i stvarno bezimeni majstor kakvog svaka masa zamišlja i želi, jer ne voli da mnogo pamti ni mnogima da duguje, čak i u sećanju. (str. 8)

15 4.1.2 Germanizmima gradi naraciju događaja A kad je sneg stao da se topi i kada su učestale potere štrajfkora, Jakov je rešio da se po svaku cenu prebaci u Srbiju. (str. 200) Germanizmi pri opisu predmeta Da pođem sa Nailbegom i sa šuckorima i da poginem sa švapskom puškom u ruci, osramoćen i ovog i onog svijeta, ili da sjedim ovako i čekam da Srbija zastupi i ovdje i da dočekam ono od čega smo pedeset godina bježali po muhadžirluku, iz mjesta u mjesto? (str. 364)

16 4.1.4 Germanizmi pri opisu eksterijera Džerizi su se začepili i počeli da zaudaraju, krov je propuštao kišu, prozori i vrata vetar, štale su ogrezle u đubre i korov. (str. 80) Germanizmi u dijalogu Bez mnogo oklevanja i bez krupnih reči on je odgovorio neposredno i popu i vahtmajsteru: Sad kad se nesreća trefila nema više šta da se dokazuje. (str. 201)

17 4.2 Klasifikacija germanizama s obzirom na leksičke karakteristike
%

18 4.2.1 Neprilagođeni germanizmi povezani u rečenici Oni vode brigu o tome da se pije mnogo i plaća uredno, ali da se sve svršava glatko i lepo, jer je Lotikino načelo: “Nur kein Skandal!” (str. 221) Neprilagođeni germanizmi nepovezani u rečenici “Herr Oberleutnant, Herr Oberleutnant, um Gottes willen ... Ich, unschuldiger Mensch ... viele Kinder ... Unschuldig! Lüge! Alles Lüge!“ (str. 354)

19 4.2.3 Neprilagođeni germanizmi u nazivu hotela Nad ulazom Calerovog hotela vrlo je brzo izbledeo natpis “Hotel zur Brücke”, koji je jedan vojnik, veštak po zanatu, napisao krutim slovima i posnom bojom. (str. 212) Kombinacija prilagođenih i neprilagođenih germanizama Jedan od begova Brankovića iz Crnče, Muhamed, služio je vojsku u Beču, ostao tamo kao Langediener, i doterao do feldvebela. (str. 269)

20 4.2.5 Kombinacija germanizma i vlastitog imena Malo zatim pojavio se Abidaga, u pratnji Tosun- efendije, majstor-Antonija i još nekolicine uglednih Turaka. (str. 47) Kombinacija domaće riječi i neprilagođenog germanizma To svira vojni lekar, Regimentsarzt, dr Balaš, a prati ga žena komandanta garnizona, pukovnika Bauera. (str. 303)

21 4.2.7 Stvaranje novih riječi od germanizama
KELNER (im. kelnerica, gl. kelnerovati) Minut posle izbacivanja, on je već na svom poslu u kuhinji ili kelneruje, kao da ništa nije bilo. (str. 222) To je stvar kelnerice Malčike i “calkelnera” Gustava. (str. 220) HOHŠTAPLER (gl. hohštaplerisati) Ja od njih živim, ali ne hohštaplerišem njima, ne varam nikoga, ne zavodim [...]. (str. 308) SCHWABE (pridj. švapski) Da ne bi morao da je gleda, on obara oči zemlji, ali tu, [...] vidi tragove konjskih kopita i primećuje kako se pored turskih okruglih i punih konjskih ploča sve češće javljaju savijene švapske potkovice [...]. (str. 161) JÄGER (pridj. jegerski) Iz varoši se čuo bubanj a zatim truba jegerskog odreda, prodorna i vesela, sa novom, neobičnom melodijom. (str. 156) FRANZ JOSEPH (pridj. francjosefski) To su bila ona tri decenija relativnog blagostanja i prividnog, francjosefskog mira kada je mnogi Evropljanin mislio da ima nepogrešnu formulu za ostvarenje stoljetnog sna [...]. (str. 210)

22 4.2.8 Upotreba historizama Ali ovog puta nisu došla samo dvojica štrajfkora, koji treba da ostanu na straži, nego sa njima i vahtmajster Draženović, lično. (str. 191) 4.2.9 Gomilanje različitih germanizama u rečenici Podalje iza oficira nailazila je četa pešadije, jegera, u zelenim uniformama, sa perjem na kožnom čaku i belim kaišima preko grudi. (str. 152) Gomilanje germanizama iz iste porodice riječi To su nova oficirska kasina, jer je dotadašnja, jedna prizemna mala zgrada, [...], postala tesna za povećan broj oficira. (str. 272)

23 Promjena fonološkog sastava germanizma <k> prelazi u <g> ; <ä> prelazi u <e> Regruti odlaze bez bune i gužve. (str. 206) Iz varoši se čuo bubanja zatim truba jegerskog odreda, [...] (str. 156) Germanizam kao apelativ Neki Huso Kokošar, Ciganin bez časti i određenog zanimanja, kome je sramna bolest još u prvoj mladosti izjela nos, predvodio je desetinu golača, naoružanih starinskim sistema Werndl, sa dugačkim bajonetama, i vodio glavnu reč u čaršiji. (str. 349)

24 4.3 Klasifikacija germanizama s obzirom na semantička polja
%

25 Vojni nazivi uniforma, Langediener, marš, feldvebel, šlem, šuckor, šanac, haubica, granata, Oberleutnant, oficir, šrapnel Bili su u belim uniformama, sa belim, tropskim šlemovima na glavi. (str. 378) Zanatstvo majstor, kelner, kelnerica, calkelner, kupler, šloserski I doziva kelnera i naređuje mu nešto nemački. (str. 218)

26 Imena Šreiber, Burgenland, Austrija, Austro-Ugarska monarhija, Graz, Merkur, Albert Apfelmajer Gleda ih pravo u lice, ali ne vidi njih, nego sitne rubrike Merkura koje treba da donesu njenu sreću ili nesreću. (str. 320) Kućanski predmeti lampa, roletna, flaša, grif, štap, štala, fijaker I razgovor pijanog čoveka i trezne žene nastavlja se [...] pored flaše nekog skupog vina i pored dve čaše [...]. (str. 218)

27 Socijalni život matura, studij, Reclam’s Universal-Bibliothek, fircen-funfcen, gost, Extra-Zimmer Glavna strana lektira tadašnjih mladih ljudi u sarajevskoj gimnaziji sastojala se od dela iz poznate i ogromne nemačke izdavačke kuće Reclam’s Universal-Bibliothek. (str. 294) Apstraktni pojmovi cilj, skandal Milan je onaj koji svaki skandal guši u samom zametku. (str. 221)

28 Odjevni predmeti kragna, šnir, štirkan Na njemu je uvek košulja sa štirkanim grudima, tvrdom kragnom i okruglim manšetama na kojima beleži brojeve i privremene račune. (str. 318) Hrana špeceraj, kukuruzan Šrajber je držao ono što se zvalo “mešovita radnja” ili “špeceraj” [...] (str. 211)

29 Novac groš U opreznom sašaptavanju i dogovaranju po kolibama i pojatama kulučari su sakupili među sobom znatnu svotu od sedam groša kojom će podmiriti Merdžana. (str. 57) Muzički instrumenti harmonika, mundharmonika A uvečer su sa mnogobrojnih prozora te ružne zgrade odjekivali glasovi nerazumljivih vojničkih pesama, praćeni mundharmonikom. (str. 164)

30 4.4 Klasifikacija s obzirom na zamjenjivost s bosanskim ekvivalentom
Ca germanizama u bos. jeziku Dijele se na zamjenjive i nezamijenjive germanizme Njemačke posuđenice postale su i sastavnim dijelom frazema u bos. jeziku

31 4.4.1 ZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su: flaša (= boca) faliti (= nedostajati, izostajati) šlem (= kaciga) liferovati (= isporučiti) NEZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su: štirkan, roletna, štap i sl.

32 Pregled Uvod O Ivi Andriću O djelu na »Na Drini ćuprija«
Analiza korpusa Zaključak

33 Zaključak Bosansko-njemački kontakti rezultirali su velikim brojem germanizama u bos. jeziku U djelu »Na Drini ćuprija« evidentirano je 570 germanizama Ivo Andrić germanizme koristi u originalnom obliku (Langediener), u adaptiranom obliku (oficir), tvori nove riječi (kelnerovati, jegerski, švapski) i sl. Podjela germanizama po semantičkim poljima rezultiralo je sljedeća područja: zanatstvo, muzički instrumenti, novac, vojni nazivi, imena, odjevni predmeti, kućanski predmeti, hrana, socijalni život i apstraktni pojmovi Najbrojnije semantičko polje je Vojni nazivi s ukupno 177 germanizama.

34 HVALA NA PAŽNJI VIELEN DANK FÜR IHRE AUFMERKSAMKEIT