Savezna Republika Njemačka ( Bundesrepublik Deutschland )

Prirodne cjeline Sjeverna njemačka nizina – agrarno vrlo izdašna (lesna podloga na jugu) Središnje njemačko sredogorje – nastalo u paleozoiku hercinskom orogenezom - bogato rudama → rana industrijalizacija Južno njemačko sredogorje Schwarzwald – brojna lječilišta (Baden – Baden) Bavarske Alpe – nastale u kenozoiku alpskom orogenezom - Zugspitze (2 963 m) – najviši vrh Njemačke

Osnovni podatci Političko uređenje: parlamentarna savezna republika Novčana jedinica: 1 euro = 100 centa Površina u km²: 357 023 Broj stanovnika: 83 029 536 (2001.) St/km²: 232.5 (2001.) Službeni jezik: njemački

Osnovni podatci Natalitet: 8.6%o Mortalitet: 10.3%o =prirodni priraštaj: - 1.7%o Udio stanovništva do 14. godine: 14.9%, iznad 65. godine: 17.8% trajanje života: 78.4 god. muškarci: 75.5 god. žene: 81.6 god. Postotak gradskog stanovništva: 88% (2001.) Postotak nepismenih: 0% Nacionalni sastav stanovništva: Nijemci 91.1%, stranci (Turci, Talijani, Grci, Poljaci, Hrvati, Austrijanci, Bošnjaci) 8.9% Vjere: protenstantizam 37%, katolicizam 35%, islam 4.5%

Broj administrativnih jedinica: 16 saveznih država Savezna država (1997.) Površina(km²) Broj stan. (u 100) Glavni grad Baden – Württemberg 35 753 10 396.6 Stuttgart Bayern (Bavarska) 70 551 12 066.4 München Berlin 891 3425.8 Brandenburg 29 479 2573.3 Potsdam Bremen 404 673.9 Hamburg 755 1704.7 Hessen 21 114 6031.7 Wiesbaden Mecklenburg-Vorpommern 23 170 1807.8 Schwerin Niedersachsen (Donja Saska) 47 611 7845.4 Hannover Nordrein-Westfalen (Sj. Rajna-Vestfalija) 34 078 17 974.5 Düsseldorf Rheinland-Pfalz 19 847 4017.8 Mainz Saarland (Saar) 2570 1080.8 Saarbrücken Sachsen 18 413 4522.4 Dresden Sachen-Anhalt 20 446 2701.7 Magdeburg Schleswig-Holstein 15 771 2756.5 Kiel Thüringen (Tiringija) 16 171 2478.1 Erfurt Ukupno 357 022 82 057.4

Ukupni BDP: 2522 mlrd. US $ (2005.) BDP po stanovniku: 30 385 US $ Udio zaposlenih prema sektorima djelatnosti: primarni 2.5%, sekundarni 33%, tercijarni 64.5% Glavne grane u ostvarivanju BDP –a: uslužni sektor, industrija Stopa nezaposlenosti: 10.4% Izvoz: 608 mlrd. US $ (strojevi, vozila, kemijski proizvodi, metali, prehrambeni artikli, tekstil

Gospodarstvo njemačko privredno čudo” : treće po snazi na svijetu: Marshallov plan drugi najveći svjetski izvoznik hrane (uz SAD)

RUDARSTVO I ENERGETIKA ~ velika nalazišta kamenog ugljena i željezne rude bila su temelj industrijalizacije Njemačke u 19. st: zato jug kasni s razvojem ~ Njemačka je najveći proizvođač mrkog ugljena na svijetu, no proizvodnja se iz ekoloških razloga smanjuje ~ zbog nerentabilnosti eksploatacija ruda u cjelosti je zamrla, a ni ležišta uranove rude se ne iskorištavaju zbog jeftinijeg uvoza iz SAD-a, Australije, Kanade i Francuske ~ Njemačka je peta po potrošnji energije na svijetu ~ energija se dobiva iz nafte, zemnog plina, kamenog ugljena, nuklearna energija, iz smeđeg ugljena, energija dobivena upotrebom vode i vjetra ~ dvije trećine električne energije se dobiva u TE

INDUSTRIJA ~ vrlo raznolika industrija djelomice je raspoređena po čitavoj Njemačkoj, a djelomice je koncentrirana u velika industrijska područja (Ruhr, Saar, Berlin, Dresden-Halle, Stuttgart, München, Hamburg, Frankfurt) ~ crna metalurgija koncentrirana je prije svega u Ruhru ~ obojena metalurgija prerađuje uvezene rude i domaće sekundarne sirovine ~ proizvodnja aluminija Njemačka je treći najveći proizvođač automobila na svijetu ~ automobilska industrija ostvaruje oko 20% BDP-a i zapošljava 660 000 ljudi ~ vrlo je razvijena strojogradnja, u kojoj je najviše zaposlenih, no njihov se broj zbog porasta produktivnosti smanjuje ~ elektrotehnička i elektronička industrija po broju zaposlenih druga ~ optička industrija, kemijska, farmaceutska industrija, prehrambena industrija ~ industrija tekstila i odjeće znatno nazaduje jer se kapaciteti smanjuju još od 60-ih godina

TURIZAM ~ Njemačka je značajna turistička zemlja, turistički promet u novim saveznim zemljama na I se naglo povećava, dok u z. dijelu pomalo nazaduje, prije svega zbog opadanja broja domaćih turista ~ strane turiste najviše privlače gradovi s kulturno-povijesnim znamenitostima, glasovitim međunarodnim sajmovima i priredbama ~ zimski turizam u alpskom dijelu i višim dijelovima sredogorja, mnoga lječilišta CESTOVNI PROMET ~ ukupna dužina cesta iznosi 228 860 km (99% asfaltiranih), od čega je 11 300 km autocesta (Autobahn) ~ osobito je zapadni dio ispresijecan gustom mrežom autocesta npr. ŽELJEZNIČKI PROMET ~ zadnjih godina klasične željezničke veze nadomještene su novim brzim vezam koje voze brzinom većom od 200 km/h, a predviđena je i gradnja prve željezničke pruge za magnetski vlak koji bi vozio brzinom od 500 km/h između Berlina i Hamburga (287 km)

BRODSKI PROMET ~ njemačka trgovačka mornarica ima 613 brodova, a osim toga plovi pod stranim zastavama još 777 njemačkih brodova ~ veće su luke Hamburg, Wilhemshaven, Rostock, Bremen… ~ najveća su pristaništa Duisburg, Karlsruhe, Köln, Hamburg i Berlin ZRAČNI PROMET ~ Njemačka ima 35 aerodroma s redovitim putničkim prometom ~ najveći su međunarodni aerodromi Frankfurt na Majni, München, Düsseldorf i Hamburg

REGIONALNA POLARIZACIJA -PRIMJER GOSPODARSKOG I REGIONALNOG PRESTRUKTURIRANJA NA PRAGU POSTINDUSTRIJSKOG DOBA STARA DOMINACIJA SJEVERA. -predodređeno prirodno – geografskim karakteristikama -gromadno rudogorje srednje Njemačke izuzetno je bogato raznovrsnim rudama, dok je velika sjevernonjemačka ravnica agrarno vrlo izdašna. -Južna Njemačka prirodno siromašnija: Alpe (tercijarne orogeneze), te Švapsko-Bavarska visoravan, pokriveni uglavnom jurskim, tercijarnim i pleistocenskim naslagama – nisu bogate rudama i manje su atraktivne za poljoprivrednu proizvodnju - niz drugih faktora koji su utjecali na raniju dominaciju protestantskog sjevera nad katoličkim jugom: izlaz na najprometnije svjetsko more na sjeveru, dominacija velikog Berlina i Ruhra, veća razvijenost prometne i druge infrastrukture na sjeveru, a osobito su bili značajni i društveni, državni i politički razlozi.

Posljedice polarizacije -preseljavanje stanovništva sa sjevera na jug, znatno većeg postotka nezaposlenosti na sjeveru, a time i nešto nižega standarda života primjer sporijeg, ali ipak razmjerno uspješnog prestrukturiranja, predstavlja prostor industrijske regije Ruhra: oko 860 000 industrijskih radnika Ruhr, usprkos etikete ugljena i željeza (Krupp), te kemijske industrije (Thyssen), teži i pronalazi putove prestrukturiranja prema suvremenim granama proizvodnje pitanje prestrukturiranja gospodarstva i osobito industrije bivše Istočne Njemačke : treba mijenjati vlasničke odnose i radni mentalitet, naslijeđenu nepovoljnu strukturu i zastarjelost kapaciteta, ekološku zapuštenost, itd. Stoga cijela Njemačka u prestrukturiranju svoga istočnog dijela danas ulaže upravo golem trud i kapital.

URBANIZACIJA Ballungsgebiet = područje u kojem jedan veliki urbani centar (ili više njih) ima velik funkcionalni utjecaj na razvoj pripadajuće regije. 11 ballungsgebieta Policentričnost prostora!

Schwarzwald

Bavarske Alpe

Rajna

Ruhr