POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA

POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA
Ivana Gusar,dipl.ms

Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je žena-majka
vođena materinskim instinktom. Žene su bile njegovateljice od početka, a svoja iskustva i umijeće liječenja temeljene na samopomoći i uzajamnoj pomoći. prenosile su sa generacije na generaciju. Kasnije se sve češće u medicinske djelatnosti uključuju muškarci. Ivana Gusar,dipl.ms

Faze razvoja sestrinstva:
Tri faze razvoja: Narodni lik Religijski lik Uslužni lik “Sestra je ogledalo u kojem se odražava položaj žene u društvu!” Victor Robinson Ivana Gusar,dipl.ms

- sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama se za njih brinula
bolnice kao karitativne ustanove nastaju pod utjecajem različitih religija; skloništa za siromašne bolesnike, nemoćnike i starce. U Rimu je potkraj 4. stoljeća (380.g.) takvu bolnicu osnovala pokrštena patricijka Fabiola. - sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama se za njih brinula Biskup Bazilije osniva oko 370. godine pred vratima u Cezareji ustanovu za smještaj putnika i nemoćnika, s posebnim odjelima za liječenje bolesnika i smještaj gubavaca. U Carigradu je oko 400. godine postojao hospital sa stalno namještenim liječnicima i bolničarima Ivana Gusar,dipl.ms

Tu se prvi put spominju bolničarke.
Od 8. stoljeća naše ere nastale su bolnice u Bagdadu, Gondišapuru, Kairu, Cordobi i drugim gradovima koje su se bitno razlikovale od samostanskih bolnica na kršćanskom zapadu. Najveći Carigradski hospital nalazio se u samostanu Pantokrator, a osnovao ga je godine Ivan II Komen. Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa pet odjela i od azila za epileptičare i umobolne, azila za starce, ambulante i medicinske škole. Tu se prvi put spominju bolničarke. Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u samostanima. Najprije se u njima liječe bolesni redovnici, a kasnije putnici i siromasi. U osnivanju samostanskih bolnica prednjačili su pripadnici benediktinskog reda (Monte Casino, Salerno, St. Gallen, Fulda ) i dr. Osim redovnika u samostanima su njegovale i žene-redovnice. Ivana Gusar,dipl.ms

U vrijeme križarskih ratova osnovan je red
Ivanovaca ili viteza hospitalaca sa zadatkom da osnivaju skloništa (bolnice) za hodočasnike i bolesnike. Glavna bolnica bila je u Jeruzalemu, statut koje je propisivao način primanja i pregledavanja bolesnika, prehranu i njegu, pa čak i dimenzije kreveta i broj pokrivača Ivana Gusar,dipl.ms

Osim hospitala u samostanima, osnivali su se u srednjem vijeku hospitali na temelju oporučnih zaklada bogatih građana i velikaša, kojima je upravljala općina a ne crkvena vlast. Osnovna funkcija starih hospitala nije bila liječenje, nego samo smještaj i njega bolesnika. Srednjovjekovni hospitali bili su mješavine hotela, ubožnice, nahodišta i bolnice. Ivana Gusar,dipl.ms

Tradicionalizam u području njege bolesnika
Liječnici su samo povremeno u njih dolazili. Njegu bolesnika i brigu nad siromašnima, nemoćnima, starcima i napuštenom djecom preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane žene, među kojima se spominju kraljica Elizabeta Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i kraljica Matilda žena kralja Henrika I Engleskog, kao i muški i ženski religiozni i civilni redovi. Ivana Gusar,dipl.ms

Velike reforme, početkom 16. stoljeća u znanosti i medicini, ne utječu na razvoj njege bolesnika. Nakon reformacije mnogi se religiozni redovi raspuštaju. Ugledne žene, koje su se u doba renesanse posvetile njegovanju bolesnih, siromašnih i napuštene djece, napuštaju bolnice, briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i nepismenim osobama, Jedini se napredak očituje u pogledu stručnosti primalja, čije je prosječno znanje do tada bilo vrlo slabo. Ivana Gusar,dipl.ms

Pariška primalja Louise Bourgecs svoje znanje usavršila je do visokog stupnja. Godine dobila je dozvolu za rad u Parizu u prvoj Europskoj primaljskoj školi u bolnici Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu obuku i obavezne ispite. Ivana Gusar,dipl.ms

Sestrin Sestrinstvo u nastajanju stvo u nastajanju
Početak organiziranog sestrinstva vezan je uz nastojanje da se ono izdigne kao zvanje iz podređenog položaja u kome se nalazilo zbog neukosti onih koji su ga obavljali i zbog nerazumijevanja društva za njegovo učenje. Vinko Paulski ( ) među prvima je shvatio potrebu obrazovanja sestara. Osnovao je svjetovno udruženje žena pod nazivom «Dames de Charite» koje su htjele pomoći bolesnima i siromašnima. Provodile su njegu bolesnika u kućama i bolnicama, podučavale u školama, brinule za dječje ustanove i njegovale ranjene u ratovima. Za svoj posao bile su plaćene. Ivana Gusar,dipl.ms

Sestrinstvo u nastajanju
U 18. stoljeću razvoj znanosti i medicine značajno utječe na njegu bolesnika. Liječnik organizira, propisuje i određuje, a «sestra» njegovateljica postaje izvršitelj. To je početak radno orijentirane njege bolesnika. Međutim, iako se povećao broj bolnica, uvedena stalna liječnička služba, poboljšana njega bolesnika, prilike u bolnicama nisu zadovoljavale. Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeću svega 8 liječnika i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki krevet stavljao se 2 – 6 bolesnika. Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a događalo se da je lakši bolesnik ležao sa umirućim ili čak s mrtvacem. Ivana Gusar,dipl.ms

Sestrinstvo u nastajanju
Socijalna era u medicini razvila je snažno javno-zdravstveni pokret, koji je tehnološki bio usmjeren prema učinkovitom nadzoru nad bolesti. U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovništva sve više postaje briga javnosti i politike. Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere za sprečavanje njihova širenja. Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Chadwick borili su se za unapređenje narodnog zdravlja pomoću općih socijalnih mjera. U to su vrijeme u Engleskoj, Elizabeth Fry i John Howard, proučavali bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i zatvorima, što je bila novost s obzirom na interese zdravstvene službe, koji su bili usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti. Elizabeth Fry organizira početkom 19. stoljeća protestantsko društvo sestara milosrdnica koje se posvećuju dobrotvornom radu i njezi bolesnika. Pastor Theodor Fliedner u Kaiserwerthu osnovao je školu za sestre Đakonise -žene koje su u sklopu evangelističke crkve bile osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za siročad i zatvorenike. Ivana Gusar,dipl.ms

Theodor Fliedner Ivana Gusar,dipl.ms

Ivana Gusar,dipl.ms

Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom
Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u 18. stoljeću započela u Engleskoj i 19. stoljeću širi se u druge zemlje Europe i Amerike, nameću niz socijalnih medicinskih problema. Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati i sa stajališta interesa države da sačuva i unaprijedi produktivnu sposobnost radne snage. Socijalno-znanstvena otkrića (utjecaj uvjeta života i rada na zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) dovode do higijenskih pokreta. Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se briga o komunalnoj higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena stanovanja, javna kupališta, čišćenje ulica, higijena gradskih tržnica), propisuje se higijensko tehnička zaštita na radu, zakonski propisi o higijeni, sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva, higijena prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje. «Higijenski pokret» utječe na prevenciju epidemija, smanjenje općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje mortaliteta dojenčadi. Ivana Gusar,dipl.ms

U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled bolnice. S napretkom kirurške tehnike, uvođenjem narkoze, antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih odjela povećava se broj liječnika. Kao važan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za njegu, jer su se i pomoćnoj bolničkoj službi i njezi bolesnika postavljali veći zahtjevi. Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te zahtjeve. Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno uređenim bolnicama, upoznala se g. mlada engleskinja Florence Nightingale Ivana Gusar,dipl.ms

Florence Nightigale – Ivana Gusar,dipl.ms

Florence Nightigale Utemeljitelj modernog sestrinstva
Rođena g. U Firenci u bogatoj obitelji Florence Nightingale je imala temeljitu filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu, razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno za uređenje bolnica i za mogućnosti pružanja pomoći bolesnim osobama. 1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih sedam godina proučava sestrinstvo iako joj roditelji to nisu dozvoljavali Ivana Gusar,dipl.ms

Florence Nightigale Njezina je želja bila da se posveti njegovanju bolesnika. Svoje znanje upotpunjavala je teorijski problemima, tragajući za što boljom organizacijom pružanja zdravstvene pomoći. Od g. do g. boravi u Egiptu, Njemačkoj i Francuskoj, te posjećuje bolnice i ustanove za izobrazbu ženskog bolničkog osoblja. 1853. g. Florence Nightingale vraća se u Englesku i postaje nadstojnica «Zavoda za primanje gospođa za vrijeme njihove bolesti». Njezin je rad tako uspješan, da joj je ponuđeno mjesto nadstojnice sestara u King s College Hospitalu. Ivana Gusar,dipl.ms

Ivana Gusar,dipl.ms

Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja uređenja bolničke službe i organizacije njege bolesnika došla su do izražaja u vrijeme Krimskog rata. Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih vojnika brinuli samo muškaci. Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima i Florence Nightingale je imenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe na Turskoj fronti. Sa 38 sestara dolazi g. u Scutari, gdje je najprije sanirala higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila ranjene od bolesnih. Organizirala je rad sestara i za 6 mjeseci smrtnost je smanjila sa 42% na 2%. Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljšati zdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnika Ivana Gusar,dipl.ms

Ivana Gusar,dipl.ms

Po povratku u Englesku, Florens je dočekana s velikim počastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban fond od 50 tisuća funti. Njezin je cilj bio osnovati školu za sestre, u kojoj će one biti praktički izobražene za svoj poziv i u kojoj će im biti jasno zašto uče. U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena je g. prva škola za izobrazbu sestara, po zamisli i planu Florence Nightingale. To je bila prva stručna škola za obrazovanje medicinskih sestara s jasno određenim ciljem. Zato danas s pravom možemo reći da je Florence Nightingale ne samo engleska organizatorica pomoći ranjenima i bolesnima, već da je i utemeljila sestrinstvo kao zvanje s jasno određenim ciljem i posebnom izobrazbom, a 19. stoljeće, zovemo “stoljeće njege” kao zvanja koje se zahvaljujući Florence Nightingale počelo naglo razvijati u Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih znanosti Ivana Gusar,dipl.ms

St. Tohmas Hospital Ivana Gusar,dipl.ms

Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-čovjeku.
Florence Nightingale publicira g. udžbenik o njezi «Notes on nursing» u kojem piše: «Upotrebljavam riječ njega u nedostatku bolje. Ta riječ znači nešto više od podjele lijekova i promjene obloga. To znači korištenje svježeg zraka, svjetla, čistoće, mira, izbor i podjela dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu snagu». na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke spoznaje o utjecaju uvjeta života i rada na zdravlje ljudi u tadašnjoj Engleskoj, ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih socijalnih mjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanja ». … poučavati o čuvanju zdravlja žene koje su majke, odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da budu suradnice liječnika, pravi je put kako bi one pomagale a ne smetale». U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i unapređenju zdravlja. Ivana Gusar,dipl.ms

1859. Ivana Gusar,dipl.ms

Sestre, obrazovane u školi Florence Nihtingale, imale su solidno znanje.
Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre koje su završile tu školu organiziraju škole i unapređuju njegu u bolnicama SAD, Kanade, Japana, Kine, Indije i Europe. Florence Nihtingale znatno utječe na razvitak sestrinstva, jer sa svih strana svijeta traže njezine savjete i mišljenja o planovima zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o zdravstvenoj politici. Ivana Gusar,dipl.ms

zalaganjem poznatog kirurga Billrotha otvorena je prva škola za sestre u Austro-ugarskoj u Beču. Tu su školu pohađale i neke djevojke iz naših krajeva. U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj 19. stoljeća i prvu polovicu 20. stoljeća obilježava prirodno-znanstvena era. Ivana Gusar,dipl.ms

Ivana Gusar,dipl.ms

Theodor Billroth Allegemeines Krankenhaus Beč 1890.
Ivana Gusar,dipl.ms

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća njega bolesnika kao i medicina orijentirane su prema bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara, njegu bolesnika obavljaju uglavnom nekvalificirane bolničarke, redovnice osposobljene za rad kratkotrajnim tečajevima iz njege bolesnika. Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva dvadesetih godina 20. stoljeća bitno utječe na razvitak sestrinstva. Ivana Gusar,dipl.ms

Liječnici, koji su se bavili socijalnom medicinom, utjecali su na otvaranje dispanzera, posebno antituberkuloznih dispanzera, jer je u to vrijeme tuberkuloza harala u mnogim zemljama. U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, prvobitno angažirao radnike muškarce, smatrajući da su oni bliži ljudima kojima treba pomoći. S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije žene – sestre posjetiteljice. Tada se javlja i naziv sestra – pomoćnica «ime koje najbolje označuje funkciju i zadatak dispanzerske sestre tj. pomoćnice bolesnog čovjeka i njegove obitelji i pomoćnice zdravih da sačuvaju zdravlje» (V. Čepulić). iz te je definicije vidljivo da je sestra «služila» i pomagala bolesnom i zdravom čovjeku zajedno s liječnikom, a ne liječniku. Ivana Gusar,dipl.ms

Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima. Osjeća se nedostatak obrazovanih sestara. Javljaju se nova, napredna shvaćanja o zadacima i ulozi sestre, pa se tako uz bolničarke, kojima je bila dužnost da se bave samo dvorbom bolesnika uz bolesnički krevet, ocrtava i profil medicinske sestre kao zdravstvene učiteljice, njegovateljice i važnog člana dispanzerske djelatnosti. Takvo shvaćanje upućuje na potrebu posebnog obrazovanja i otvaranja škole za sestre. Veliku stručnu pomoć pri tom pružile su sestre iz škola koju je osnovala Florence Nightingale, ili iz škole po uzoru na njezinu (Rudolfinerhaus – Beč). Jelka Labš, do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beču, bila je prva sestra nadstojnica kada je osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Zagrebu godine. Ivana Gusar,dipl.ms

Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu nikla je iz potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni rad u sprečavanju i suzbijanju tuberkuloze – naše najaktualnije socijalne bolesti u to doba. Izobrazba sestara početkom stoljeća bila je određena prije svega razvojem medicine i dugo vremena ostaje na toj razini. Nastava je bila pretežito praktična i prožeta naprednim socijalno-medicinskim shvaćanjima. Nakon položenog pripravnog i državnog ispita učenice su dobile diplomu sestre-pomoćnice socijalno-medicinskog smjera ili sestre bolničarke. Ivana Gusar,dipl.ms

Diplomirane sestre zapošljavale su se u
antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici ili dječjem ambulatoriju. Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, čiji je zadatak bio suzbijanje i sprečavanje bolesti, te zdravstveno prosvjećivanje naroda, proširio se i djelokrug rada sestara. Sestre su bile prve zdravstvene učiteljice naroda. Socijalno-epidemiološkim ispitivanjima uzroka morbiditeta i mortaliteta utvrđuje se da je uzrok neznanje, loši higijenski uvjeti i loša prehrana. Da bi se selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su godine higijensko-domaćinski tečajevi, a prvi voditelj bila je sestra Štefanija Papailiopulos. u Zagrebu je godine osnovano Središte sestara za socijalno-higijenski rad. Ivana Gusar,dipl.ms

Ivana Gusar,dipl.ms

Nakon završene škole za sestre pomoćnice, sestra Lujza Wagner obrazuje se u inozemstvu iz područja metoda rada sestara u preventivnoj medicini. S povratkom u Zagreb, izrađuje prijedlog i nacrt rada Središta, sa svrhom da se objedine patronažne službe sestara. Sestre Središta radile su na rješavanju zdravstvenih problema, ali su rješavale i socijalnu problematiku svoga područja (zbrinjavanje siromašnih, nezbrinutih staraca trudnica i djece). Po uzoru na zagrebačko Središte takav oblik rada razvija se u Varaždinu, Osijeku i Sušaku. Središte sestara za socijalno-higijenski rad postalo je Centar za osposobljavanje patronažnih sestara i nastavna baza za učenice. Ivana Gusar,dipl.ms

prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se 1928
prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se godine u Bolnici za zarazne bolesti u Zagrebu. Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su poslije završene škole bile na studiju organizacije sestrinske bolničke službe u Beču i Londonu. Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom za njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima. Unatoč poteškoćama uspjele su požrtvovnim radom organizirati njegu bolesnika. Bolnica za zarazne bolesti bila je do godine jedina bolnička ustanova u Hrvatskoj u kojoj su radile diplomirane medicinske sestre. Ivana Gusar,dipl.ms

Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege bolesnika.
Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi istraživanja, na području njege nije bilo istraživačkih radova, a nedostatak rezultata osjeća se sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. Razlog tome bio je malen broj obrazovanih sestara i nedostatak njihove profesionalne autonomije što je utjecalo na njihovu orijentaciju prema «trenutnim radnjama», a eliminiralo interes za istraživački rad u sestrinstvu. Zato se s pravom može reći da je glavno obilježje njege bolesnika bila njezina praktičnost i tehnička orijentiranosti, posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. osim spoznaja u području medicine na obrazovanje sestara djeluju sredinom 20. stoljeća i druge spoznaje, posebno iz područja psihologije i sociologije te njihov holistički pogled na čovjeka. Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege bolesnika. Ivana Gusar,dipl.ms

- kongresi se održavaju svake 4 godine
Mijenja se «slika» razvoja njege bolesnika i sestrinstva kao «profesije». 1899.g u Londonu je osnovan International Cooncil of Nurses čiji su ciljevi: da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do unaprijeđenja zdravstvene skrbi i uvjeta za rad da sestrinstvo postane profesija i da se osigura komunikacija među sestrama u svijetu. Nastoji se definirati njega bolesnika, zdravstvena njega, zvanje medicinska sestra, - sjedište je u Ženevi - kongresi se održavaju svake 4 godine Ivana Gusar,dipl.ms

Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom čovjeku.
U SAD i Europi njega se sve više «učvršćuje» kao samostalna disciplina, a kod sestara jača svijest o njihovom zvanju. Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom čovjeku. Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu ljudima u čuvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu kada je zdravlje narušeno, osposobljavaju ih u slučaju invalidnosti i o načinu korištenja preostalih sposobnosti za samostalan život, prenose znanja o njezi bolesnika na članove njihove obitelji, a kada medicina ne može više ništa učiniti za bolesnika, olakšavaju mu patnje i pomažu u trenucima smrti. Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces zdravstvene njege. Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve i zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je naglašena orijentacija prema čovjeku, potrebni su joj intelektualnost i obrazovanost, opća i specifična znanja i autonomnost u radu. Ivana Gusar,dipl.ms

POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA SESTARA U HRVATSKOJ
Razdoblje od do 1945 Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u većim razmjerima razvija javno zdravstvo. Zaklada Američkog filantropa Johna Rockefellera dodjeljuje našoj zemlji novčanu pomoć za gradnju zdravstvenih ustanova i stipendiranje medicinskih kadrova u stranim zemljama. Dr. Andrija Štampar, načelnik u Ministarstvu narodnog zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i problema u našoj zemlji, liječnik naprednih ideja i shvaćanja u organizaciji i zadacima zdravstvene službe, najveću pažnju obraća zdravstvenim problemima i bolestima koje zahvaćaju veće skupine ljudi. Budući da je u našim krajevima harala tuberkuloza, počeli su se po uzoru na Francusku organizirano otvarati antituberkulozni dispanzeri. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1945 Uređenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno Dr. Vladimiru Čepuliću. «Kad se godine radio o tom, da se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji započne akcija za suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih dispanzera i meni bi povjereno uređenje dispanzera u Zagrebu, sestara pomoćnica, koje su bile potrebne za taj rad, nije bilo ni samoukih. Mi smo držali da će se naš rad na tom polju moći uspješnije razvijati, ako osnujemo školu za sestre pomoćnice i ako sa stručno naobraženim osobljem započnemo dispanzerski rad. U novembru godine predložio sam zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje nacrt i naučnu osnovu za školu sestara pomoćnica u Zagrebu koja je u januaru osnovana i iste godine primila 8 civilnih učenica». Tadašnji načelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija Štampar i šef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert poduprli su ta nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Hrvatskoj. Ivana Gusar,dipl.ms

Dr. Andrija Štampar 1888. – 1958. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1945 Škola je osnovana s ciljem da osposobi sestre poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze. Nastavni plan i program obuhvaćao je opću, socijalnu i medicinsku naobrazbu te praktični rad U prvo godište upisalo se 8 civilnih učenica i 30 redovnica. Naobrazba je za prvi tečaj trajala godinu dana, za drugi godinu i pol, a u trećem tečaju godine produžena je na dvije godine. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1945 Prema zakonu o stručnim školama od 25. studenog godine škola za sestre pomoćnice bila je u sastavu Škole narodnog zdravlja. U školu su se primale učenice koje su sa uspjehom završile četiri razreda srednje ili građanske škole, koje su navršile najmanje 18, odnosno najviše 28 godina života. Obrazovanje je trajalo tri godine. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1945 Nastava u školi je teorijska i praktična, a dijele se na pripravni tečaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu i treću školsku godinu. Škola za sestre s položenim završnim ispitom izjednačena je sa srednjim školama. Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici, dječjem ambulatoriju, seoskim zdravstvenim stanicama. Sestre su radile na suzbijanju i sprečavanju tuberkuloze, na zdravstvenom prosvjećivanju, a bile su i prve zdravstvene učiteljice naroda. Takav model obrazovanja primjenjivao se do godine Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do1955. godine U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do godine samo Škola za medicinske sestre u Zagrebu. 1945.g. u školu je bila upisana 51 učenica, a i godine još 223 učenice. Jedan od razloga ovako velikog broja upisanih učenica bila je odluka “Narodne vlasti” kojojom su redovnice što su radile u bolnicama morale napustiti državnu službu. Njih su trebale zamijeniti sestre, a njih nije bilo. Na području Hrvatske za normalno odvijanje rada u novo organiziranoj bolničkoj i vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti bile su potrebne medicinske sestre. Stoga su se godine otvorile škole za medicinske sestre u Rijeci, Osijeku, Splitu i Šibeniku a godine u Vrapču. Cilj otvaranja škola bio je omasoviti školovanje sestara. Osnivač škola bilo je Ministarstvo narodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske, ono je i financiralo njihov rad. Uvjet za upis bila je položena mala matura i najmanje 17 godina života. Školovanje je trajalo tri godine. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do1955. godine U školskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u nastavnom planu i školovanje se produžuje na četiri godine. U školu su se primale učenice sa završenom sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila postavljena. Kao četverogodišnja škola djeluje do godine. Školske godine1952/53. u školu se upisuju učenice s prethodnom naobrazbom od šest razreda gimnazije a njihovo školovanje traje tri godine. Veća naobrazba i zrelija dob učenica bile su velika prednost u obrazovanju i oblikovanju ličnosti medicinske sestre. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do1955. godine U školi narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo se postdiplomsko osposobljavanje i usavršavanje medicinskih sestara. U društvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene zaštite javila se potreba za novim znanjima u radu medicinske sestre. Od godine organizirali su se trosemestralni tečajevi za stjecanje «diploma sestrinstva u javnom zdravstvu». Zadatak tečajeva bio je podići stručnost medicinskih sestara u području opće i specijalne njege bolesnika, dijetetike i patronaže, osposobljavanje za rad u javnom zdravstvu i nastavi. To je početak nastave višeg obrazovanja (Više škole za medicinske sestre). Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do1955. godine Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr. Andrije Štampara, direktora škole narodnog zdravlja i tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta, Škola za sestre u Zagrebu pretvorena je u Višu školu za medicinske sestre i godine pripojena Medicinskom fakultetu. Uvjet za upis u školu bio je završena srednja škola , a obrazovanje je trajalo tri godine. Na području Hrvatske osnovano je pet viših škola za medicinske sestre (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Pula). Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do1955. godine studenti viših škola imali su puno opće obrazovanje, uključivali su se u studij u dobi zreloj za kontakt s bolešću i bolesnikom. uklonjeni prigovori da se u medicinsko obrazovanje uključuju studenti sa nedovoljno općeg obrazovanja ili premladi. Stručno trogodišnje obrazovanje, oslobođeno opće obrazovnih predmeta, omogućilo je stjecanje solidnog teorijskog i stručnog znanja i potrebnih vještina. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od 1956 do 1974. Od školske godine 1959/60. škole ponovno postaju srednje u trajanju od četiri godine, a uvjet za upis bila je završena osmogodišnja škola i dobna granica 19. godina. Zadaća škola za medicinske sestre bila je pripremanje kadrova za obavljanje svih poslova njege bolesnika i za obavljanje određenih zadataka zdravstveno socijalne zaštite građana (patronažna služba i rad u savjetovalištima). Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od 1956 do 1974. U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se i obrazovnje medicinskih sestara pedijatrijskog i primaljskog smjera te obrazovanje odraslih. Viša škola u Zagrebu ponovno je započela svoj rad početkom godine kao Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, s dva smjera medicinskih sestara (dispanzersko-patronažnim i bolničkim) i četiri smjera za zdravstvene tehničare. Uvjet za upis u Školu bila je završena odgovarajuća srednja škola. Školovanje je trajalo dvije godine. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do godine Razdoblje od godine obilježeno je velikim promjenama u području obrazovanja. Reforma odgoja i obrazovanja obuhvaćala je cijeli obrazovni sustav u našoj zemlji. Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u jednu cjelinu. Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj počela je školske godine 1975/76. Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije godine nakon završene osnovne škole i dvije godine pripremnog stupnja srednjeg obrazovanja. Programom su smanjeni obrazovni sadržaji struke, što je neminovno dovelo do manjkavosti u stručnom osposobljavanju medicinskih sestara. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1990. Smanjenje broja sati praktične nastave nastojalo se nadoknaditi novom organizacijom i načinom realizacije nastave. Učenik je imao minimalan broj sati stručne prakse tijekom školske godine. Nastavni sati užeg stručnog područja ostavreni su u teorijskoj nastavi s vježbama, većim djelom u izravnom procesu rada na bolničkim odjelima. Medicinske sestre obrazovane na četvrtom stupnju imale su šire opće obrazovanje, koje omogućuje fleksibilnost za obrazovanjem na višim razinama i temeljno znanje struke. uočila se također bespotrebnost realizacije nekih predmeta Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od do 1990. Prema takvom nastavnom planu i programu obrazuju se medicinske sestre, od školske godine 1984/85., a školovanje traje četiri godine. Od godine obrazuju se u višoj školi više medicinske sestre – tehničari (bez smjerova). Školovanje traje dvije godine, a uvjet za upis je završena srednja škola i položen klasifikacijski ispit. Ivana Gusar,dipl.ms

Razdoblje od godine Od školske godine 1991./92. buduće medicinske sestre obrazuju se prema novom nastavnom planu i programu, Cilj je pomoću opće obrazovnih i stručnih sadržaja osposobiti učenike za provođenje svog osnovnog zadatka – zdravstvene njege. Temeljni stručni predmet zdravstvena njega ostvaruje se predavanjima i vježbama tijekom četiri školske godine. Uvjet za upis u školu je uspješno završena osnovna škola. Školovanje traje četiri godine. Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g. Ivana Gusar,dipl.ms

Studij sestrinstva Od godine obrazovanje viših medicinskih sestara traje tri godine Zdravstveno veleučilište Zagreb Medicinski fakultet Rijeka Medicinski fakultet Split Medicinski fakultet Osijek Sveučilište u Zadru od 2007.g. Od 2005./6. novi nastavni plan i program 50% programa čini zdravstvena njega Ivana Gusar,dipl.ms

Studij sestrinstva Od 2005.g. na veleučilištu u Zagrebu specijalistički diplomski studij - menadžment u zdravstvu Od 2006.g. - studij javnog zdravstva Od 2010.g. – studij kliničkog sestrinstva Od 2010.g. – u Osijeku sveučilišni diplomski studij sestrinstva Od 2011.g. – u Zagrebu i Splitu sveučilišni diplomski studij sestrinstva U očekivanju razlikovni studij za prelaz sa specijalističke na sveučilišnu razinu Ivana Gusar,dipl.ms

POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA

Ähnliche Präsentationen

Präsentation zum Thema: "POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA"— Präsentation transkript:

Ähnliche Präsentationen

Über Projekt

Feedback

Anmelden

Anmeldung über soziales Netzwerk:

POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA

Ähnliche Präsentationen

Präsentation zum Thema: "POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA"— Präsentation transkript:

Ähnliche Präsentationen

Über Projekt

Feedback