Savezna Republika Njemačka

Präsentation zum Thema: "Savezna Republika Njemačka"—  Präsentation transkript:

1 Savezna Republika Njemačka
( Bundesrepublik Deutschland )

2

3 Osnovni podatci Političko uređenje: parlamentarna savezna republika
Novčana jedinica: 1 euro = 100 centa Površina u km²: Broj stanovnika: (2001.) St/km²: (2001.) Službeni jezik: njemački

4 Osnovni podatci Natalitet: 8.6%o Mortalitet: 10.3%o =prirodni priraštaj: - 1.7%o Udio stanovništva do 14. godine: 14.9%, iznad 65. godine: 17.8% trajanje života: 78.4 god. muškarci: 75.5 god. žene: 81.6 god. Postotak gradskog stanovništva: 88% (2001.) Postotak nepismenih: 0% Nacionalni sastav stanovništva: Nijemci 91.1%, stranci (Turci, Talijani, Grci, Poljaci, Hrvati, Austrijanci, Bošnjaci) 8.9% Vjere: protenstantizam 37%, katolicizam 35%, islam 4.5%

5 Broj administrativnih jedinica: 16 saveznih država
Savezna država (1997.) Površina(km²) Broj stan. (u 100) Glavni grad Baden – Württemberg 35 753 Stuttgart Bayern (Bavarska) 70 551 München Berlin 891 3425.8 Brandenburg 29 479 2573.3 Potsdam Bremen 404 673.9 Hamburg 755 1704.7 Hessen 21 114 6031.7 Wiesbaden Mecklenburg-Vorpommern 23 170 1807.8 Schwerin Niedersachsen (Donja Saska) 47 611 7845.4 Hannover Nordrein-Westfalen (Sj. Rajna-Vestfalija) 34 078 Düsseldorf Rheinland-Pfalz 19 847 4017.8 Mainz Saarland (Saar) 2570 1080.8 Saarbrücken Sachsen 18 413 4522.4 Dresden Sachen-Anhalt 20 446 2701.7 Magdeburg Schleswig-Holstein 15 771 2756.5 Kiel Thüringen (Tiringija) 16 171 2478.1 Erfurt Ukupno

6 Ukupni BDP: 2184 mlrd. US $ BDP po stanovniku: US $ Udio zaposlenih prema sektorima djelatnosti: primarni 2.5%, sekundarni 33%, tercijarni 64.5% Glavne grane u ostvarivanju BDP –a: uslužni sektor, industrija Stopa nezaposlenosti: 10.4% Izvoz: 608 mlrd. US $ (strojevi, vozila, kemijski proizvodi, metali, prehrambeni artikli, tekstil

7 Gospodarstvo njemačko privredno čudo” : treće po snazi na svijetu: Marshallov plan drugi najveći svjetski uvoznik hrane (uz SAD)

8 RUDARSTVO I ENERGETIKA
~ velika nalazišta kamenog ugljena i željezne rude bila su temelj industrijalizacije Njemačke u 19. st: zato jug kasni s razvojem ~ Njemačka je najveći proizvođač mrkog ugljena na svijetu, no proizvodnja se iz ekoloških razloga smanjuje ~ zbog nerentabilnosti eksploatacija ruda u cjelosti je zamrla, a ni ležišta uranove rude se ne iskorištavaju zbog jeftinijeg uvoza iz SAD-a, Australije, Kanade i Francuske ~ Njemačka je peta po potrošnji energije na svijetu ~ energija se dobiva iz nafte, zemnog plina, kamenog ugljena, nuklearna energija, iz smeđeg ugljena, energija dobivena upotrebom vode i vjetra ~ dvije trećine električne energije se dobiva u TE

9 INDUSTRIJA ~ vrlo raznolika industrija djelomice je raspoređena po čitavoj Njemačkoj, a djelomice je koncentrirana u velika industrijska područja (Ruhr, Saar, Berlin, Dresden-Halle, Stuttgart, München, Hamburg, Frankfurt) ~ crna metalurgija koncentrirana je prije svega u Ruhru ~ obojena metalurgija prerađuje uvezene rude i domaće sekundarne sirovine ~ proizvodnja aluminija Njemačka je treći najveći proizvođač automobila na svijetu ~ automobilska industrija ostvaruje oko 20% BDP-a i zapošljava ljudi ~ vrlo je razvijena strojogradnja, u kojoj je najviše zaposlenih, no njihov se broj zbog porasta produktivnosti smanjuje ~ elektrotehnička i elektronička industrija po broju zaposlenih druga ~ optička industrija, kemijska, farmaceutska industrija, prehrambena industrija ~ industrija tekstila i odjeće znatno nazaduje jer se kapaciteti smanjuju još od 60-ih godina

10 TURIZAM ~ Njemačka je značajna turistička zemlja, turistički promet u novim saveznim zemljama na I se naglo povećava, dok u z. dijelu pomalo nazaduje, prije svega zbog opadanja broja domaćih turista ~ strane turiste najviše privlače gradovi s kulturno-povijesnim znamenitostima, glasovitim međunarodnim sajmovima i priredbama ~ zimski turizam u alpskom dijelu i višim dijelovima sredogorja, mnoga lječilišta CESTOVNI PROMET ~ ukupna dužina cesta iznosi km (99% asfaltiranih), od čega je km autocesta (Autobahn) ~ osobito je zapadni dio ispresijecan gustom mrežom autocesta npr. ŽELJEZNIČKI PROMET ~ zadnjih godina klasične željezničke veze nadomještene su novim brzim vezam koje voze brzinom većom od 200 km/h, a predviđena je i gradnja prve željezničke pruge za magnetski vlak koji bi vozio brzinom od 500 km/h između Berlina i Hamburga (287 km)

11 BRODSKI PROMET ~ njemačka trgovačka mornarica ima 613 brodova, a osim toga plovi pod stranim zastavama još 777 njemačkih brodova ~ veće su luke Hamburg, Wilhemshaven, Rostock, Bremen… ~ najveća su pristaništa Duisburg, Karlsruhe, Köln, Hamburg i Berlin ZRAČNI PROMET ~ Njemačka ima 35 aerodroma s redovitim putničkim prometom ~ najveći su međunarodni aerodromi Frankfurt na Majni, München, Düsseldorf i Hamburg

12 REGIONALNA POLARIZACIJA
-PRIMJER GOSPODARSKOG I REGIONALNOG PRESTRUKTURIRANJA NA PRAGU POSTINDUSTRIJSKOG DOBA STARA DOMINACIJA SJEVERA. -predodređeno prirodno – geografskim karakteristikama -gromadno rudogorje srednje Njemačke izuzetno je bogato raznovrsnim rudama, dok je velika sjevernonjemačka ravnica agrarno vrlo izdašna. -Južna Njemačka prirodno siromašnija: Alpe (tercijarne orogeneze), te Švapsko-Bavarska visoravan, pokriveni uglavnom jurskim, tercijarnim i pleistocenskim naslagama – nisu bogate rudama i manje su atraktivne za poljoprivrednu proizvodnju - niz drugih faktora koji su utjecali na raniju dominaciju protestantskog sjevera nad katoličkim jugom: izlaz na najprometnije svjetsko more na sjeveru, dominacija velikog Berlina i Ruhra, veća razvijenost prometne i druge infrastrukture na sjeveru, a osobito su bili značajni i društveni, državni i politički razlozi.

13 Posljedice polarizacije
-preseljavanje stanovništva sa sjevera na jug, znatno većeg postotka nezaposlenosti na sjeveru, a time i nešto nižega standarda života primjer sporijeg, ali ipak razmjerno uspješnog prestrukturiranja, predstavlja prostor industrijske regije Ruhra: oko industrijskih radnika Ruhr, usprkos etikete ugljena i željeza (Krupp), te kemijske industrije (Thyssen), teži i pronalazi putove prestrukturiranja prema suvremenim granama proizvodnje pitanje prestrukturiranja gospodarstva i osobito industrije bivše Istočne Njemačke : treba mijenjati vlasničke odnose i radni mentalitet, naslijeđenu nepovoljnu strukturu i zastarjelost kapaciteta, ekološku zapuštenost, itd. Stoga cijela Njemačka u prestrukturiranju svoga istočnog dijela danas ulaže upravo golem trud i kapital.