Max Weber Prof.dr.sc. Josip Kregar.

Präsentation zum Thema: "Max Weber Prof.dr.sc. Josip Kregar."—  Präsentation transkript:

1 Max Weber Prof.dr.sc. Josip Kregar

2 Weber – kratka biografija
1864 1877 (13!) eseji o povijesti 1882 studij prava, 1889 studija srednjeg vijeka - rimsko pravo 1891 studij rimske agrarne povijesti 1895 Freiburg 1897 iscrpljenost i strah 1903 urednik 1904 USA 1905 Protestantska etika i duh kapitalizma 1918 Weimar Comstitution (gubi na izborima) 1920 upala pluća

3 Rana mladost Max Weber rođen je 21 travnja, Najmlađi od sedmero djece. Roditelji bogati protestanti protjerani Salzburga. Otac činovnik i političar (Berlin, Erfurt) u Reichstaga. Član Nacionalne liberalne stranke koja je podržavala Bismarka. Weberova majka, Helene Fallenstein bila je romantični idelista. Mladi Weber odrastao je u aktivnoj građanskoj sredini. Kućni prijatelji:Treitschke, Sybel, Dilthey and Mommsen. Roditelji u stalnoj svađi- majka stroga, otac hedonista.

4 Weber kao genije nadarenost; povijest, pravo, književnost, religije, glazba, jezici (dvadesetak), sociologija, politika: ambicija i neuspjeh; njem. nacionalist, akademska ili politička, “prosvjećeni kapitalista”, stil: bez komentara – probajte! prijatelji: Neuman, Toennies, Lowenstein, Troeltch, Lukacs, Sombart, Michels, A.Weber, Schumpeter

5 Komplimenti To me Weber is the greatest of sociologists I would even say he is the sociologists

6 Kako je sazrijevao? studij rimskog prava => u čemu je to promjena kod nastanka kapitalizma studij agrarnog pitanja => zašto seljaci postaju siromašni iako se proizvodi više studij istočnih zemalja => zašto ne nastaje kapitalizam iako postoje proizvodne snage studij religija => značaj kulturnih fenomena

7 Weber - mladost Problemi s ambicioznom obitelji, racionalnost i neracionalne emocije, etika odgovornosti i asketizam naklonost jakim ličnostima vođa

8 Weber - mladost Max Weber bio je čovjek stalnih unutarnjih konflikata- ne bez mana: “the detailed analysis of small human particularities that do not touch upon a man's historical and intellectual significance”

9 Što je sociologija Max Weber definira sociologiju kao znanost socijalne akcije To znači usmjeriti se na subjektivna ZNAČENJA koja akteri pridaju svojoj aktivnosti u specifičnom kulturnom i povijesnom kontekstu.

10 Sociologija razumijevanja
Interpretative sociology considers the individual and his action as the basic unit, as its "atom." The individual is the upper limit and the sole carrier of meaningful conduct Such concepts as "state," "association," "feudalism," and the like, designate certain categories of human interaction. Hence it is the task of sociology to reduce these concepts to "understandable" action, that is without exception, to the actions of participating individual men. L.Coser

11 Kapitalizam zašto su protestanti direktori i bankari?
zašto su protestanti usmjereni na stjecanje? zašto su poduzetnici? zašto se nastanak protestantizma ne može objasniti tehnološkim napretkom već obratno?

12 Dan reformacije Zato ne mogu i neću ništa opovrći jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti. Ja ne mogu drukčije. Evo tu sam. Bog neka mi pomogne. Amen! (“Ako sam zlo govorio daj mi dokaz o zlu”- Sabor u Wormsu,1521) may God at length have mercy, and lift up the light of His countenance upon them, that we may know His way upon earth and His saving health among all nations, who is blessed for evermore. Amen

13 Pohlepa i kapitalizam Univerzalna vladavina apsolutnog nepoštenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifična karakteristika onih zemalja čiji je građanski i kapitalistički razvoj - po mjeri zapadnog razvoja - bio "zaostao". Kao što to svaki tvorničar zna, oskudna Conscienziosita ... bila je i još je uvijek, u nekoj mjeri, jedna od glavnih zapreka kapitalističkom razvitku"[1].M.Weber, Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus, J.C.B.Mohr, Tübingen, 1934, 42

14 Pohlepa i razbojništvo
Kapitalizam ne počiva na neograničenoj pohlepi. Razbojnička pohlepa stvara razbojnike a ne poduzetnike. Kapitalizam razara društva tradicije, ali stvara nova i razvijena društva, novi moral

15 Pohlepa Summum bonum ove etike je : sticanje novca, i sve više novca, uz strogo izbjegavanje svakog užitka, stjecanje lišeno svih eudemonističkih, ili čak hedonističkih oblika, mišljeno kao samosvrha

16 Kapitalizam i životni smisao
Pogled je to na svijet u kojem se rad i bogaćenje smatra ostvarenjem smisla života. U kojem rad na ovom svijetu znači ispunjenje dužnosti božjeg plana. Pogled na svijet u kojem se upornosti i skromnosti daje prednost pred užitkom i rastrošnošću, u kojem je predanost poslu i uspjeh jamstvo uspjeha, a sretni dobitak, prijevara, lijenost - grijeh; gledište prema kojem se poštenje u siromaštvu trpi s ponosom, a bogatstvo koristi s obzirom; slika svijeta u kojoj u skupu plemenitih svjetovnih vrijednosti uz asketsko predanje dužnosti ostane i snažna želja prema zaradi. Takva revolucija duha - stvorila je kapitalizam.    

17 Kapitalizam i revolucija duha
Takva revolucija duha - stvorila je kapitalizam. Kapitalistički duh postoji prije nastanka kapitalističkih tehnologija, kapitalističkih institucija. ("jedenfals ohne Zweifel der "kapitalistische Geist" vor der "kapitalistischen Entwicklung" da war“), a bez obzira na kasnije promjene u globalnoj kulturi njegove posljedice žive i danas.    

18 Kapitalizam i etika Da bi nastao kapitalizam - i moderna država - morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci, te elementarno osobno poštenje, čine smislenom životnom orijenatcijom

19 Etičke pretpostavke poduzetništva
"Samo etika poziva asketskog protestantizma stvara principijelno i sistemsko, neraskidivo jedinstvo svjetovnih zahtjeva profesionalnog poziva (Berufsethik) i religijskog spasenja.... Racionalni, promišljeni ciljni karakter akcije i njen uspjeh oznake su božjeg blagoslova.

20 Etičke pretpostavke poduzetništva.1
Ovosvjetovni asketizam posjeduje brojne karakteristike i posljedice koje se ne mogu pronaći u nijednoj drugoj religiji. On ne traži od vjernika celibat, kao kod fratara, već isključenje svakog erotskog "užitka" (Lust), ne siromaštvo, već isključenje svakog uživanja u samoj renti i bez osobnog truda stečenom bogatstvu.  

21 Racionalnost Razlikuje četiri tipa racionalnosti
Ciljnu racionalnost (goal-oriented rational action -zweckrational); Vrijednosnu racionalnost (wertrational); Emocionalnu racionalnost Tradicionalnu racionalnost

22 Racionalizacija kao proces
Karl Mannheim objasnio je važnost racionalizacije slijedećim riječima : "Max Weber's whole work is in the last analysis directed toward the question 'Which social factors have brought about the rationalization of Western civilization?' " In modern society, Weber argued, whether in the sphere of politics or economics, in the realm of the law and even in interpersonal relationships, the efficient application of means to ends has become predominant and has replaced other springs of social action.

23 Racionalizacija Pred nama nije rascvjetano proljeće, već polarna noć, puna ledenog mraka i oštrine…Kad ova noć uzmakne…što će biti od vas koji ste sada ovdje? Hoćete li postati ogorčeni ili ćete tupo prihvatiti svijet i zanimanje? Ili mistično bjegstvo iz svijeta? Oni koji to čine nisu bili dorasli svijetu kakav stvarno postoji i njegovoj rutinskoj svakidašnjici

24 Čisti tipovi vlasti Die reinen Typen finden sich freilich in der Wirklichkeit selten. Es gibt der inneren Rechtfertigungen, also: der Legitimitätsgründe einer Herrschaft – um mit ihnen zu beginnen – im Prinzip drei. Čisti tipovi vlasti rijetko se nalaze u stvarnosti Logički i u načelu postoje tri tipa

25 Čisti tipovi vlasti: karizma
Die Hingabe an das Charisma des Propheten oder des Führers im Kriege oder des ganz großen Demagogen in der Ekklesia oder im Parlament Dem Okzident eigentümlich ist aber, was uns näher angeht: das politische Führertum in der Gestalt zuerst des freien “Demagogen”, der auf dem Boden des nur dem Abendland, vor allem der mittelländischen Kultur, eigenen Stadtstaates, und dann des parlamentarischen “Parteiführers”, der auf dem Boden des ebenfalls nur im Abendland bodenständigen Verfassungsstaates gewachsen ist. Vojskovođe Ratni heroji Demagozi Stranačke vođe Lideri Predsjednici (?)

26 Tipovi političke vlasti
tradicionalni - gerontokracija, patrijarhalna i patrimonijalna vlast (sultanski i staleški) tip pokoravanja - običaj tip pravne regulacije - tradicionalno pravo, kadijina pravda tip razmišljanja – “nigdar ni bilo... organizacija dvora država i plaćanje službenika budžet

27 Tradicionalna vlast Einmal die Autorität des “ewig Gestrigen”: der durch unvordenkliche Geltung und gewohnheitsmäßige Einstellung auf ihre Innehaltung geheiligten Sitte: “traditionale” Herrschaft, wie sie der Patriarch und der Patrimonialfürst alten Schlages übten “ Tradicionalna vlast za sebe tvrdi da postoji oduvijek Priznanje legitimnosti jednog poretka na temelju tradicije koja je nešto sveto je najopćenitiji i izvorni slučaj. Strah od magijskih kazni pojačava psihološki otpor promjenama

28 Karizma: malo drukčije
: “charismatische” Herrschaft, wie sie der Prophet oder – auf dem Gebiet des Politischen – der gekorene Kriegsfürst oder der plebiszitäre Herrscher, der große Demagoge und politische Parteiführer ausüben. Elementi demagogije u racionalnom društvu Svjetovne religije: nacija, revolucionarne ideologije,

29 Legalna vlast Herrschaft kraft “Legalität”, kraft des Glaubens an die Geltung legaler Satzung und der durch rational geschaffene Regeln begründeten sachlichen “Kompetenz”, also: der Einstellung auf Gehorsam in der Erfüllung satzungsmäßiger Pflichten:

30 Politika: dva oblika Es gibt zwei Arten, aus der Politik seinen Beruf zu machen. Entweder: man lebt “für” die Politik, – oder aber: “von” der Politik.

31 karizmatska vlast karizma proroka, vođa i vojskovođa
sve dok ima osobine i jer ima osobine vođe dobrobit pristalicama - interes pristaša banalizacija karizme karizma i cezarizam modernih političkih partija da li je karizma izraz potrebe masa?

32 Prestanak karizme traženjem novog vođe tehnika kocke
određenje nasljednika prenošenje na potomke- tradicionalizacija ritualno prenošenje na drugog - krunjenje

33 Birokracija: svijet činovnika
Nijedan činovnik ne može se izbaviti iz zagrljaja aparata u kojem je učahuren… u najvećem broju slučajeva on je samo jedan kotačić u mehanizmu u kojem neprekidno radi i koji mu propisuje smjer djelovanja ….. on nije u stanju niti staviti u pokret niti zaustaviti taj mehanizam, već to čini onaj na njegovom vrhu. Na taj način je svaki činovnik prikovan za birokratski stroj kao i svi njeni funkcionari i zajedno i zajedno s njima on se zanima samo da stroj nastavi djelovati i da se održi vlast .. Kad je jednom uspostavljen podređeni ga se ne mogu odreći niti ga mogu zamijeniti.. Materijalna sudbina masa sve više i više ovisi od stalne i točne djelatnosti rastuće birokratske organizacije privatnog kapitalizma. Zbog toga ideja o mogućnosti odstranjenja ove organizacije postaje sve više utopistička..

34 Obilježja birokracije: načelo nadležnosti
Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti

35 Obilježja birokracije: načelo hijerarhije
strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog”

36 Obilježja birokracije: načelo prethodnog školovanja
Obavljanje službenih dužnosti ili bar svih specijaliziranih dužnosti – pretpostavlja temeljito stručno školovanje

37 Obilježja birokracije: načelo profesionalnosti
Pretežni dio vremena Prethodno školovanje Rad za plaću

38 Obilježja birokracije: načelo neosobnosti
Rad prema pravilima Uz jednako tretiranje svih Bezlični propisi, bezlični odnos

39 Obilježja birokracije: načelo općih pravila
Činovnici obavljaju rad na temelju općih pravila koja su više-manje postojan i iscrpna i koja se mogu naučiti

40 Položaj uposlenika Služba je poziv Poseban društveni ugled
Imenovanje a ne izbor Doživotna karijera Plaća Mirovina Objektivna ocjena napredovanja rada i sl.